HR

Sinoda

Sazivanje Sinode

 

Nakon što se posavjetovao s više nadbiskupijskih tijela, zagrebački nadbiskup mons. Josip Bozanić najavio je pred okupljenim mnoštvom u zagrebačkoj katedrali na blagdan bl. Alojzija Stepinca, 10. veljače 2002., namjeru sazivanja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.

Uz činjenicu da se mišlju sazivanja Sinode bavio i zagrebački nadbiskup kard. Franjo Kuharić (1919. - 2002., nadbiskup zagrebački 1970. - 1997.), od presudne je važnosti za sazivanje Sinode bila činjenica da je Prva nadbiskupijska sinoda održana 1925. godine, a nakon čega su se dogodile mnoge velike i važne promjene na društvenom i crkvenom planu.

Na društvenom se planu spominju Drugi svjetski rat, vrijeme komunističkog totalitarnog sustava, demokratske promjene i stvaranje Hrvatske države, te Domovinski rat. Najznačajniji događaji na crkvenom planu su održavanje Drugog vatikanskog sabora, objavljivanje novog Zakonika kanonskog prava, kao i stvaranje novih biskupija na području Zagrebačke nadbiskupije.

Priprema Sinode provodi se u skladu s »Uputom o biskupijskoj Sinodi« Kongregacije za biskupe i Kongregacije za evangelizaciju naroda, a podijeljena je u tri koraka: predpripremno razdoblje, pripremno razdoblje, Sinoda u užem smislu riječi.

U predpripremnom razdoblju Sinode, koje je započelo odmah nakon njezine najave (veljača - rujan 2002.) vidljiva su bila nastojanja za buđenje početnog interesa svećenika i vjernika za projekt nadbiskupijske Sinode. Tako je 4. ožujka 2002. održan Svećenički dan, koji je glavnim svojim dijelom bio posvećen predstojećoj Nadbiskupijskoj sinodi.

Na tom je susretu uvodno predavanje pod naslovom »Na putu prema Sinodi« održao nadbiskup Josip Bozanić, a slijedila su i predavanja o Prvoj sinodi te o izazovima Druge sinode. U tom su predpripremnom razdoblju i vjernici putem zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba u Mariju Bistricu bili upoznati sa značenjem i smislom Sinode.

Ispišite stranicu:
Ova stranica upotrebljava kolačiće
Nužni kolačići - omogućuju interakciju s uslugom ili internetskom lokacijom kako biste mogli pristupiti osnovnim značajkama za pružanje te usluge. Odnose se na zatraženu uslugu kao što je, npr. identifikator sesije trenutačnog posjeta.
Funkcionalni kolačići - omogućuju internetskoj stranici pružanje poboljšane funkcionalnosti i personalizaciju, npr. pamćenje jezika na kojem se prikazuje sadržaj stranica toga internetskog mjesta.
Statistički kolačići - omogućuju prikupljanje podataka u agregiranom obliku bez identificiranja samoga korisnika. Služe za praćenje ponašanja korisnika na internetskoj stranici u svrhu istraživanja tržišta i praćenja analitike. Ovi uvidi omogućuju internetskoj stranici poboljšavanje sadržaja i razvijanje boljih značajki koje unaprjeđuju korisnički doživljaj.
Marketinški kolačići - omogućuju prikupljanje informacija o navikama i ponašanju korisnika na internetskom mjestu radi objavljivanja relevantnih oglasa za korisnika usklađenih s njegovim interesima. Također se mogu koristiti i za mjerenje učinkovitosti neke kampanje.
Prihvaćam odabrane
Na ovoj mrežnoj stranci koriste se kolačići. Molimo Vas da pročitate Postavke kolačića ili ažurirajte postavke.
Prihvaćam sve