HR
Svećenički dan svih dijecezanskih i redovničkih članova prezbiterija Crkve zagrebačke održan je u ponedjeljak 12. ožujka, u dvorani Međubiskupijskoga sjemeništa na Šalati u Zagrebu, na poziv zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Susret je započeo pokorničkim bogoslužjem, koje je u sjemenišnoj crkvi Srca Isusova predvodio fra Darko Tepert, a nastavljen u sjemenišnoj dvorani osvrtom kardinala Bozanića na najnovija događanja u Zagrebačkoj nadbiskupiji te uvodnom riječju pod naslovom „Nova evangelizacija i Godina vjere“. Kardinal Bozanić je odao priznanje svećenicima za odaziv i uključivanje u inicijativu „Misije u gradovima“, koja se odvija po planu, izrazivši također zahvalnost „Bogu što surađuje s nama i što blagoslivlje naša nastojanja“.
Pojašnjavajući značenje teme „nova evangelizacija“, koja je sve prisutnija u govoru Crkve, a posebno nakon što je papa Benedikt XVI. s motuproprijem Ubicumque et semper 21. rujna 2010. godine osnovao Papinsko vijeće za promicanje nove evangelizacije, kardinal Bozanić je rekao da se u današnjem svijetu primjećuje proces dekristijanizacije, gubljenja osjećaja za bitne ljudske i kršćanske vrjednote te da se sve manje u Evanđelju traži odgovor kako živjeti. „Stoga je potrebno uz redovitu evangelizaciju, koja nije nikada bila prekinuta – i ne smije biti prekinuta – promicati novu evangelizaciju koja će moći približiti Evanđelje svijetu do kojega ne dopire redovita evangelizacija. Svi imaju potrebu za Evanđeljem i stoga valja tražiti nove putove i načine kako svima donijeti Evanđelje. To je uostalom i cilj što ga je postavio Drugi vatikanski koncil: Crkvu današnjeg vremena učiniti još prikladnijom za naviještanje Evanđelja“, istaknuo je kardinal Bozanić, potaknuvši na čitanje apostolske pubudnice Evangelii nuntiandi – Naviještanje Evanđelja, koju je o desetoj obljetnici završetka Drugog vatikanskog koncila objavio papa Pavao VI., 8. prosinca 1975. godine.
Podsjetivši nadalje na proročki govor pape Ivana Pavla II., koji je već osamdesetih godina prošloga stoljeća pozvao da se „upregnu sve crkvene snage u smjeru nove evangelizacije“, kardinal Bozanić je kazao da će „evangelizacija toliko biti nova u svojem žaru, koliko navjestitelji budu u čvrstom jedinstvu s Isusom, prvim evangelizatorom“. Ključ obnovljenoga žara nove evangelizacije, prema riječima kardinala Bozanića, prepoznaje se u trajnom obnavljanju povjerenja u Isusa Krista, u slavljenju sakramenata, u želji i nastojanju da se drugima prenese radost vjere i stavu da se vlastita vjera ne taji i ne skriva u susretu s različitim problemima što ih sa sobom donosi suživot ljudi.
Za ispunjavanje svete dužnosti evangelizacije traži se neizmjerno povjerenje i određena hrabrost, kazao je kardinal Bozanić, navevši područja koja hitno traže novi pristup pastoralnog djelovanja: župna kateheza djece, mladih i odraslih s posebnim osvrtom na ulogu svećenika i župnika u katehezi, pastoral obitelji te pastoral sakramenta ispovijedi i s tim povezano duhovno vodstvo.
Govoreći zatim o Godini vjere koju je sveti otac Benedikt XVI., objavio apostolskim pismom Vrata vjere, koja će započeti 11. listopada 2012. na 50. obljetnicu otvaranja Drugoga vatikanskoga koncila, a završiti 24. studenoga 2013. na Svetkovinu Našega Gospodina Isusa Krista Kralja svega stvorenja, kardinal Bozanić je istaknuo da „Godina vjere želi pridonositi ponovnom otkrivanju vjere, kako bi svi članovi Crkve bili vjerodostojni i radosni svjedoci uskrsloga Gospodina u današnjem svijetu, te sposobni dati usmjerenje mnogim osobama koje su u potrazi za 'vratima vjere'. Ta 'vrata' rastvaraju čovjekov pogled na Isusa Krista, koji je prisutan među nama 'u sve dane - do svršetka svijeta'. On nam pokazuje kako se 'umijeće življenja' uči 'kroz intenzivni odnos s Njime'“.
„Središnji crkveni događaj na početku Godine vjere bit će XII. opća redovita skupština Sinode biskupa, koju je papa Benedikt XVI. sazvao u listopadu 2012., a koja je posvećena temi Nova evangelizacija za prenošenje kršćanske vjere“, rekao je kardinal Bozanić navodeći opće smjernice za Godinu vjere tijekom koje je potrebno potaknuti hodočašća vjernika u Rim kako bi ispovjedili svoju vjeru u Boga Oca, Sina i Duha Svetoga, sjedinjujući se sa Svetim Ocem, koji je danas pozvan učvrstiti u vjeri svoju braću; kao i poticaji za hodočašća u Svetu zemlju, u mjesto koje je prvo vidjelo prisutnost Isusa, Spasitelja, i Marije, Njegove majke.
„Tijekom Godine vjere bit će korisno pozvati vjernike da se s posebnom pobožnošću obraćaju Mariji, koja je slika Crkve i koja 'u sebi ujedinjuje i odražava najveća načela vjere'“, kazao je kardinal Bozanić, naznačivši da su poželjni simpoziji, kongresi i ostale vrste okupljanja širih razmjera koji će omogućiti susret s pravim svjedočanstvima vjere i bolje upoznavanje sadržaja katoličkoga nauka. Kardinal Bozanić je potaknuo okupljene svećenike da organiziraju susrete posvećene ponovnom otkrivanju učenja Drugoga vatikanskoga koncila, budući da je Godina vjere povlaštena prigoda za produbljivanje poznavanja osnovnih dokumenata Drugoga vatikanskog koncila i proučavanja Katekizma Katoličke Crkve, kao i prigoda pozornijega prihvaćanja propovijedi, kateheza, nagovora i ostalih intervenata Svetoga Oca.
S obzirom na nadbiskupijske smjernice u Godini vjere u zagrebačkoj će se prvostolnici slaviti euharistijsko slavlje otvaranja kao i svečano slavlje zaključenja na kraju Godine vjere, rekao je kardinal Bozanić najavivši da će se u svim župama zagrebačke nadbiskupije te nedjelje otvaranja čitati nadbiskupovo pismo povodom početka Godine vjere. Preporučio je da se u župama, ili pak zajedno u čitavom dekanatu organiziraju pučke misije ili druge slične inicijative, kao i u Nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici, kao i drugim svetištima Zagrebačke nadbiskupije, posebni pastoralni programi za Godinu vjere. Kako je kardinal Bozanić najavio, u prvom tjednu studenoga ove godine Zagrebačka nadbiskupija će sudjelovati u nacionalnom zahvalnom hodočašću u Rim.
Nadalje, prema Kardinalovim riječima, tijekom godine organizirat će se dan o Katekizmu Katoličke Crkve, kada će se posebno okupiti svećenici, posvećene osobe i katehete, a trajna formacija za mlađe svećenik bit će usmjerena na Katekizam Katoličke Crkve. U vrijeme korizme organizirat će se pokornička slavlja u kojima će se tražiti oproštenje od Boga, posebno za grijehe protiv vjere te će Godina uz to biti i povoljno vrijeme da se s većom vjerom i sve češće pristupa sakramentu pomirenja.
Kardinal je posebno pozvao Katolički bogoslovni fakultet, Hrvatsko katoličko sveučilište i Nadbiskupijski pastoralni institut da se preko simpozija i studijskih dana uključe osobe iz područja znanosti i svijeta kulture te ponovno stvori prilika konstruktivnoga dijaloga između vjere i razuma, pokazujući kako »između vjere i istinske znanosti ne može postojati nikakav sukob jer obadvije, premda različitim putevima, smjeraju prema istini«.
Također se osvrnuo i na daljnje korake Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.
U drugom dijelu Svećeničkoga dana pomoćni zagrebački biskupi osvrnuli su se na izlaganja sa svećeničkih susreta (korona), održanima u svim dekanatima Zagrebačke nadbiskupije s naglaskom na iznesene prijedloge o temi „Novi oblici evangelizacije u župnome pastoralu“. Na izlaganja u dekanatima Zagorskoga arhiđakonata osvrnuo se mons. Valentin Pozaić, na izlaganja u dekanatima Karlovačko-goričkoga i Turopoljskoga arhiđakonata mons. Ivan Šaško, a u Katedralnom i Remetsko-sesvetskom arhiđakonatu mons. Mijo Gorski. Iz predočenih analiza naznačeni su i konkretni prijedlozi.
