HR

Svetišta

Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke



Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke duhovno je i vjersko središte hrvatskog naroda, te najpoznatije, najposjećenije i središnje marijansko svetište Crkve u Hrvata. Povijest svetišta vezana je uz čudotvorni kip Majke Božje s Djetetom u naručju, čije štovanje je započelo u 16. stoljeću. Prvotno se kip nalazio u kapeli na Vinskom vrhu, odakle je zbog opasnosti od Turaka premješten u župnu crkvu sv. Petra i Pavla u Bistricu gdje je dva puta zazidan. Konačno je pronađen zaslugom zagrebačkog biskupa Martina Borkovića 16. srpnja 1684. godine te od tada traju neprekinuta pobožnost i hodočašća Majci Božjoj Bistričkoj, a zabilježena su i mnoga milosna uslišanja po zagovoru Majke Božje.

Crkva je proglašena svetištem 1715. godine kad je Hrvatski sabor, kao ispunjenje zavjeta i zahvalu Majci Božjoj za očuvanje Hrvatske od kuge, podigao novi glavni oltar na koji je postavljen kip Crne Gospe. Od tada se mjesto Bistrica naziva Marija Bistrica. Zagrebački biskup Juraj Branjug posvetio je crkvu 13. srpnja 1731. godine, te su tada župa i crkva dobile novog zaštitnika: Majku Božju Bistričku. Današnji izgled svetišta u stilu njemačke renesanse potječe s kraja 19. stoljeća, kad je na poticaj đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, župnik Juraj Žerjavić prema projektu glavnog arhitekta Hermanna Bolléa dao proširiti i preurediti crkvu i župni dvor s arkadama.

Papa Pio XI. dodijelio je 4. prosinca 1923. godine bistričkom svetištu naslov manje bazilike. O proslavi 250. godišnjice pronalaska kipa, 1935. godine, zagrebački nadbiskup Antun Bauer okrunio je kip Majke Božje Bistričke krunom nalik kruni hrvatskih vladara te je Majku Božju Bistričku proglasio Kraljicom Hrvata.

Prvo velebno slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine kad je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres; bilo je to prvo misno slavlje u Hrvatskoj na kojem se na jednom mjestu okupilo više od sto tisuća vjernika. Iste godine 3. prosinca hrvatski biskupi su Mariju Bistricu proglasili hrvatskim nacionalnim svetištem. Drugo veliko slavlje u Mariji Bistrici održano je 9. rujna 1984. godine, kao završetak proslave velikog jubileja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata te završno slavlje Nacionalnog euharistijskog kongresa uz sudjelovanje više od četiristo tisuća hodočasnika. Zasigurno najveći i najradosniji dan u povijesti svetišta u Mariji Bistrici bio je 3. listopada 1998. godine, kad je uz sudjelovanje više od pola milijuna hodočasnika bistrički hodočasnik papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca.

Hodočašća u Mariji Bistrici traju od Bijele nedjelje do posljednje nedjelje u listopadu. Najveći broj hodočasnika dolazi za marijanske blagdane, a posebno na svetkovinu Velike Gospe (15. kolovoza). Zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba do 2001. godine održavalo se u srpnju (o blagdanu Majke Božje Bistričke, 13. srpnja), a od 2002. godine se održava druge nedjelje u rujnu, od kad je spojeno s nadbiskupijskim hodočašćem mladih u Mariju Bistricu.
 
Izvor: Tomislav Krušlin, Svetišta hrvatskoga naroda,
Zagreb, 2022.
 
 
Raspored bogoslužja:

Radnim danom i subotom u 10.30 i 18 sati.
Nedjeljom i na velike blagdane:
  •  7.30, 9, 11 i 18 sati (od Uskrsa do posljednje nedjelje listopada)
  •  7.30, 9, 11 i 16 sati (od Zahvalnice - posljednje nedjelje listopada do nedjelje muke Gospodnje - Cvjetnice)

U Karmelu: svaki dan u 7.30 sati. Sakrament ispovijedi-pomirenja-pokore: prije mise.

Euharistijsko klanjanje:
  • petkom u 18 sati
  • subotom i nedjeljom u 14 sati (lipanj-rujan)

Kontakt:

Adresa: Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije,Trg pape Ivana Pavla II. 32, 49246 MARIJA BISTRICA
Telefon: 049/469 156
E-adresa: svetiste.mbb@gmail.com
Internetska adresa: www.svetiste-mbb.hr

 
Podijelite na: