HR
Tribina „Zajednički vidici“ nastavila je svoj niz 28. ožujka 2012. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu u prepunoj dvorani Vijenac. Tribina „Zajednički vidici“ održava se u organizaciji Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi, a ovogodišnja je okvirna tema Tribina "Znanje kao odgojnoobrazovna vrjednota".
U samu Tribinu uvela je moderatorica susreta, prof. dr. sc. Valentina Blaženka Mandarić, a o (Zlo)uporabi znanja govorili su gosti-predavači prof. dr. sc. Tonči Matulić i doc. dr. sc. Nenad Malović, obojica profesori na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Prvi predavač, doc. dr. sc. Nenad Malović, kao polazište svojega izlaganja uzeo je informacijsko doba u kojem živimo, a obilježje kojega su prirodoznanstveno razumijevanje znanja i fragmentirano znanje – mnoštvo neusustavljenih informacija.
Svako znanje za cilj ima podvrgavanje okoline čovjeku, odnosno olakšati mu život. Navodeći tri velike znanstvene revolucije kroz povijest čovječanstva (izum pisma, izum tiskarskog stroja te izum računala), predavač smatra da se danas osobito promijenila paradigma znanja i učenja. Težnja za znanjem je pak specifično ljudska osobina, usmjerena na spoznaju istine koja je mnogo više od gole informacije. Znanje prema antičkom idealu uključuje spoznavanje onog što je dobro, lijepo i istinito te se uključuje u moralno djelovanje čovjeka u svijetu, dok se u današnjem informacijskom dobu umjesto istinitosti teži isplativosti, a znanje postaje roba na tržištu prema načelu ponude i potražnje te mu se točno određuje i cijena.
Tako kad se u medijima danas spomene pojam znanosti, nitko više ni ne pomišlja da humanističke znanosti poput filozofije, teologije, kroatistike i dr. Nameće nam se stoga pitanje moramo li znati sve što možemo znati, te moramo li činiti sve što znamo?
Odvajanje teoretskih znanja od etike, smatra Malović, otvorilo je prostor manipulacijama i zatvaranja čovjeka u vlastiti ja, pri čemu on iz vida gubi cjelinu znanja. Važan je stoga i doprinos vjeroučitelja u školama, koji uistinu nešto moraju i znati, ali i ukazivati učenicima na cjelinu, na sustavnost te ih usmjeravati konačnom smislu, idealu znanja koji uključuje istinu, dobrotu i ljepotu.
Mnogo je danas pozitivnih upotreba znanja na dobrobit čovječanstva, ali često je znanje i u službi egoističnih interesa. Važno je stoga, ističe predavač, neprestano sagledavati posljedice u vidu moralne procjene vlastitoga djelovanja. Neutralno znanje ne postoji, zaključuje Malović, stoga je potreban odgoj koji će znanje usmjeriti u djelovanju. Pritom ne treba zauzeti stav gospodara nego stav poniznosti i opreza, uvijek uz čovjekovu svijest da ga znanje nadilazi.
Drugo je predavanje prof. dr. sc. Tonči Matulić započeo citiranjem Knjige postanka, s naglaskom na stablu spoznaje dobra i zla. Iako zapadna misao kao subjekta uzima čovjeka, židovska misao u Adamu i Evi vidi kolektiv – čovječanstvo u cjelini, koje je usmjereno na život zajednice i život u zajednici u kojoj pojedinac doseže svoje ispunjenje.
Sa stablom znanja o dobru i zlu dovodi se čovjek do svijesti o „biti kao Bog“, pri čemu se zlo u neposluhu objavljuje u svim svojim posljedicama. Danas, smatra predavač, čovjek osobito raspolaže mogućnošću samouništenja u tehnološkom napretku koje je bez povijesnog presedana.
Znanje danas postaje privilegija, ali i nedaća svih ljudi. Sveti Augustin i sveti Toma Akvinski promatrali su čovjekov um pod dva vida – kao spekulativan (kontemplativan), ali i kao djelatan (praktičan). Danas je pak na snazi rastuća znanstvena specijalizacija koja dovodi do prve i najveće zloupotrebe znanja – njegove fragmentacije.
Pitanje smisla u toj fragmentaciji nema mjesta jer ono obuhvaća cjelinu i traži cjelovitost. Znanost i znanje kroz dva su svjetska rata pokazali kako mogu biti zloupotrijebljeni, osobito kroz znanosti poput kemije, fizike, biologije, medicine – koje su rabljene da bi se uništavao čovjek, a danas se to nastavlja radeći protiv dostojanstva ljudskih bića u svim fazama njegova razvoja, a osobito u onim najranjivijim.
Nužan je stoga, smatra Matulić, radikalan zaokret u primjeni tehničkih znanja, gdje se opasnost krije upravo u slobodi ljudskog razuma koji ima priliku sam sebe uništiti. A to je upravo obilježje današnjeg razuma u fragmentiranom znanju – na snazi je bestemeljni tip razuma koji djeluje bez temeljnih, čvrstih i općih načela.
Svoje je predavanje Matulić zaključio nekim pitanjima iz hrvatskoga društva kako bi pokazao nekoliko vidova zloupotrebe znanja (primjerice, dva važeća Pravopisa, dvije suprotstavljene povijesti, nepostojeći politički konsenzus o nacionalnim pitanjima itd.).
Nakon predavanja uslijedila je zanimljiva rasprava te je najavljena sljedeća Tribina „Zajednički vidici“, koja će se održati 18. travnja 2012., kad će na temu Znanje u Bibliji govoriti predavači prof. dr. sc. Božo Lujić i prof. dr. sc. Marinko Vidović.
Sanja Plevko
