Objavljeno: 17.01.2020.
Odbor za obnovu katedrale objavio je za 2020. godinu prigodni dvanestlistni katolički kalendar sa zapovjedanim blagdanima, spomendanima Zagrebačke nadbiskupije, posebnim danima te državnim blagdanima i slobodnim danima, namijenjen svim prijateljima Zagrebačke katedrale. Takav kalendar već je dugi niz godina zaštitni znak Odbora za obnovu Zagrebačke katedrale te zahvala i poticaj svim dobročiniteljima koji svojim financijskim prilozima i molitvama prate obnovu najveće hrvatske sakralne građevine i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Na stranicama kalendara, uz fotografije zanimljivih detalja tijeka obnove pojedinih dijelova katedrale, objavljen je i prigodni tekst u kojem se javnosti predočuju faze radova na obnovi katedrale s pripadajućim podatcima. U tekstualnom dijelu na kraju kalendara, mons. Ivan Hren, kanonik kustos i predsjednik Odbora za obnovu katedrale, ističe da je nakon petogodišnjih radova, u protekloj 2019. godini završena IV. faza obnove južnog zvonika, koja obuhvaća cijelu III. galeriju, smještenu na visini od 65 m, kao i osam baldahina s fijalama koji se nalaze iznad galerije. Mons. Hren navodi da je „u taj dio obnove ugrađeno 130,27 m3 novih kamenih elemenata, a za njihovu nabavu, klesanje i ugradnju potrošeno je gotovo 10.000.000,00 kn“ te da razlog nešto dužeg tijeka ob¬nove leži u nedostatku financija.
S obzirom da se ove godine navršava i trideset godina od početaka radova na obnovi Katedrale, mons. Hren podsjeća da se o Božiću 1990. godine počela graditi skela, što je bio izniman građevinski pothvat, te da je tijekom triju godina ugrađeno 180.594 kg raznih željeznih cijevi i spojnica. Skela je tijekom tri godine montirana od katedralnog trga do visine I. galerije, a 1993. godine zagrebački nadbiskup kardi¬nal Franjo Kuharić svečano je blagoslovio početak radova na obnovi.
U prigodnom tekstu naveden je i razgovor kojeg je Hrvatska televizija prigodom početka obnove Katedrale napravila s kardinalom Kuharićem. O značenju zagrebačke katedrale kardinal Kuharić između ostalog je tada rekao: „Zagrebačka katedrala naziva se majkom svih crkvi u Zagrebačkoj nadbiskupiji, ali ona ima svoje značenje i šire, izvan Nadbiskupije. Budući da je katedrala glavnog grada Hrvatske, onda ima značenje za cijelu Hrvatsku, za sav hrvatski narod, kao simbol du¬hovnog zajedništva, vjerskog zajedništva, a isto tako kao simbol stoljetne povijesti, kon¬tinuiteta povijesti... Identitet povijesti označen je tom našom Zagrebačkom katedralom.“
Na novinarsko pitanje zašto je važno kako izgleda pročelje katedrale, kardinal Kuharić je odgovorio: „... važno je da zaista reprezentira vjeru i ljubav hrvatskog naroda. Da se očituje koliko će hrvatski narod, hrvatski vjernici uložiti u njezinu obnovu!“
„Čini se da smo ušli u neka krizna vremena, koja kao da ne prepoznaju važnost Zagrebačke katedrale, njezinu iznimno veliku kulturnu i povijesnu slojevitost. Blagopokojni kardinal svekoliko je podržavao i nadgledao obnovu Katedrale koja je tada bila, a i danas je najviša građevina u Hrvatskoj“, piše mons. Hren u svojem osvrtu te izriče želju Odbora za obnovu katedrale „da posljednju III. fazu obnove južnog tornja završimo u što kraćem roku te da trideset godina od blagoslova početka radova ugledamo tornjeve Zagrebačke katedrale bez skela.“
Zahvaljujući od srca svim darovateljima i dobročiniteljima koji su u prošloj godini potpomogli obnovu katedrale i čestitajući blagoslovljenu novu 2020. godinu, mons. Hren uime svih članova Odbora poziva „sve crkvene, državne i gradske institucije i darovatelje da nas i u narednim godinama, u skladu s mogućnostima, podržite svojim darovima u nastavku radova i ko¬načnom završetku obnove naše Prvostolnice kako bismo je uskoro mogli vidjeti bez skela na tornjevima i pročelju“.
Kalendar se može nabaviti u sakristiji Zagrebačke prvostolnice, a uplate se mogu izvršiti na račune Odbora za obnovu katedrale kod Privredne banke IBAN: HR4723400091110099490, ili kod Zagrebačke banke IBAN: HR4423600001101559611, s naznakom za Obnovu katedrale (OIB: 78706060770).
U znak zahvalnosti za zauzetost kardinala Kuharića u brizi za zagrebačku prvostolnicu, uz gore navedeni prigodni tekst objavljena je i fotografija Kuharićeva spomenika u njegovoj rodnoj župi Pribić, kojeg je Zagrebačka nadbiskupija i Općina Krašić postavila prošle godine prigodom 100. obljetnice njegova rođenja.
(N. P.)