Aktualnosti

Zajedničko zasjedanje biskupa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) i Hrvatske biskupske konferencije (HBK) počelo je u ponedjeljak 9. ožujka u Banjoj Luci u prostorijama Biskupskog ordinarijata. To je 28. redovito zajedničko zasjedanje dviju biskupskih konferencija na kojem sudjeluje 27 biskupa, među kojima i apostolski nuncij u BiH Francis Assisi Chullikatt te tri tajnika biskupskih konferencija.

Na početku zasjedanja pozdravne govore uputili su predsjednik BK BiH vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić i predsjednik HBK-a zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.

Nadbiskup Vukšić u pozdravu je uputio molitvu i izrazio želju za plodan rad na korist Kristovim vjernicima "u našim biskupijama i hrvatskoj inozemnoj pastvi, kao i svim drugim ljudima s kojima živimo." Posebno je pozdravio trojicu novozaređenih biskupa: zagrebačke pomoćne biskupe Vladu Razuma i Marka Kovača te vojnog biskupa u BiH Miru Relotu.

"Uime svih nas, koji smo se danas okupili u Banjoj Luci, srdačno zahvaljujem našem domaćinu biskupu Željku i njegovim suradnicima za gostoprimstvo i, naravno, našim tajnicima i njihovim suradnicima za pripravu ovoga zasjedanja", rekao je u uvodu vrhbosanski nadbiskup.

Nadbiskup Vukšić najavio je glavne teme o kojima će se raspravljati na zasjedanju u Banjoj Luci: "Na ovom zasjedanju, čiji je dnevni red bogat, bavit ćemo se pitanjima koja su nam zajednička. Kao i svake godine, razgovarat ćemo o stanju u dušobrižništvu za hrvatske katolike u inozemstvu i Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima. Također, saslušat ćemo izvještaj o Tjednu solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni Hercegovini za koji zahvaljujemo vama biskupima, vašim suradnicima, Caritasu Hrvatske biskupske konferencije i svima ostalima koji podržavaju to plemenito djelo. Čut ćemo izvještaj zajedničke Komisije za hrvatski martirologij i Ureda za prikupljanje svjedočanstava. Razmijenit ćemo informacije o misijskoj djelatnosti Crkve među Hrvatima te o prijevodu Misala na hrvatski jezik koji se odvija uspješno. Uz to, posvetit ćemo pozornost i važnoj temi izrade naših smjernica za odgoj i obrazovanje svećeničkih kandidata i reguliranju javnih nastupa voditelja karizmatskih skupina i voditelja duhovnih vježba te još nekim aktualnim crkvenim i društvenim pitanjima."

Predsjednik BK BiH osvrnuo se i na dva važna crkvena događaja u 2026. godini. Podsjetio je da je papa Lav XIV. proglasio posebnu jubilejsku godinu u povodu 800 godina od preminuća svetoga Franje. Također, i na činjenicu da su dvije biskupske konferencije prihvatile ponudu Hrvatske karmelske provincije da u svibnju ove godine u Hrvatsku i BiH dođu zemni ostaci svete Male Terezije, a u povodu 100. obljetnice njezine kanonizacije, te budu izloženi na štovanje u nekim zajednicama.

Što se tiče društvenih događanja u BiH nadbiskup Vukšić istaknuo je tri činjenice. "Proces europskih integracija, nažalost, i dalje je uglavnom na čekanju a javni prostor, posebice na političkom području, također nažalost, ne prestaje biti vrlo obilježen teškim riječima, pa i prijetnjama", rekao je.

Vrhbosanski nadbiskup izrazio je nadu "da će konačno zavladati pravda i poštivanje ljudskih prava svakoga čovjeka, prestati zloporaba loših izbornih zakona i ponižavanje dostojanstva u obliku nadglasavanja onih, kojima zbog demografskih razloga, na raznim razinama vlasti nije osigurano pravo izabrati vlastite predstavnike, što se najviše odnosi na hrvatski narod. To su elementarna pitanja etike općenito i stvar pravde na kojoj se zasniva društvena sloga. Smatramo vrlo važnim to ponoviti također zato što se nalazimo u izbornoj godini i uime Evanđelja odgovorno kazati da svaki čovjek i svaki narod moraju biti poštivani i da nitko ne smije biti ponižavan."

Treća činjenica na koju je pozornost skrenuo nadbiskup Vukšić je stvarnost da je međunarodni ugovor, koji je BiH još 2007. godine potpisala sa Svetom Stolicom, skoro zaboravljen i što vlast još uvijek nije provela uglavnom ništa od onoga što je potpisala. "Čak ni lako pitanje vjerskih blagdana kao neradnih dana nije uređeno, a da ne spominjemo zahtjevnije teme. Na primjer, tim Ugovorom je predviđeno Mješovito povjerenstvo za njegovu provedbu, a tijekom posljednjih osam godina, odnosno tijekom dva parlamentarna saziva, zbog ignoriranja s državne strane, i unatoč višekratnim traženjima s crkvene strane, to povjerenstvo ustvari ni ne postoji, niti je održalo ijedan sastanak", rekao je predsjednik BK BiH.

Predsjednik HBK-a nadbiskup Kutleša na početku govora pojasnio je kako je zajedničko zasjedanje "dar i zadaća: dar bratskoga zajedništva u vjeri i služenju te zadaća ustrajnoga svjedočenja evanđelja našemu narodu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini."

Nadbiskup Kutleša posebno je zahvalio domaćinu, biskupu Majiću, na bratskom prijemu i gostoljubivosti. Potom je posebno istaknuo: "Ovdje, u Banjolučkoj biskupiji, osobito snažno osjećamo rane Crkve u njezinim udovima, ali i snagu uskrsne nade koja blista upravo po ranama. S dubokim poštovanjem i zahvalnošću spominjemo se svih vjernika ove biskupije koji su u dramatičnim vremenima progonstva, rata i poraća podnijeli teška stradanja, gubitak domova, progone i poniženja, a neki i mučeničku smrt. Na osobit način zahvaljujemo biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama koji su, uz velike žrtve, sve do mučeništva, ostajali uz svoj puk dijeleći s njime i glad i strah i neizvjesnost. Njihova odlučnost ostati, a ne otići, u ljudskim očima često nerazumna, ali evanđeoski jasna, ostaje trajno nadahnuće svima nama da biskupska služba nikada ne smije biti udaljena od trpljenja konkretnih ljudi."

Istaknuo je da su zajednički hod i suradnja dviju biskupskih konferencija uvijek bili i ostali prožeti osjećajem odgovornosti jednih za druge. "To se posebno očituje u Tjednu solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini i u Nedjelji solidarnosti koji su plodovi bratske blizine i konkretne ljubavi Crkve u Hrvatskoj prema Crkvi u Bosni i Hercegovini… Tamo gdje Crkva u Bosni i Hercegovini trpi zbog demografskih, socijalnih i pastoralnih izazova, tamo i Crkva u Hrvatskoj osjeća svoju suodgovornost i svoj poziv na trajnu duhovnu i materijalnu potporu", poručio je.

Mons. Kutleša potom se osvrnuo na rad zajedničke Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za Hrvatski martirologij. "Ta Komisija, svojim strpljivim, često tihim i zahtjevnim istraživanjem, nastoji otrgnuti zaboravu stradanje tolikih naših vjernika, svećenika, redovnika i redovnica, kao i brojnih nevinih žrtava tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća. Nije riječ samo o povijesnoj znatiželji, nego o duhu pravednosti i istine koji nam nalaže da se s poštovanjem poklonimo žrtvama, da im vratimo ime, dostojanstvo i mjesto u pamćenju Crkve i naroda", rekao je nadbiskup.

Dodao je da cilj rada Komisije nije potpirivanje podjela, nego upravo suprotno: izgradnja istinskog dijaloga i pomirenja, utemeljenoga na istini jer "bez istine nema pomirenja, ali bez spremnosti na praštanje nema budućnosti. Neka nam brojni svjedoci vjere, koji su u najtežim vremenima ostali vjerni Kristu i Crkvi, budu poticaj da i mi, u današnjim okolnostima, ne popustimo pred napastima relativizma, ravnodušnosti i zaborava, nego da hrabro svjedočimo evanđelje života."

Predsjednik HBK-a istaknuo je i dva događaja koja će okupiti mlade i obitelj ove godine: Susret hrvatske katoličke mladeži u Požegi i Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Aljmašu.

Potom je domaćin susreta biskup Majić pozdravio sudionike zasjedanja i zaželio plodonosan rad.

"Prije nego što kažem koju riječ o životu ove mjesne Crkve, želim još jednom zahvaliti svima vama koji na razne načine pokazujete blizinu s nama; pratite nas molitvom kako bi i u ovim zahtjevnim vremenima ova mjesna Crkva bila vjerna Kristovu evanđelju i svojim životom svjedočila Božju ljubav prema svakom čovjeku, otvarala se životu i bila graditeljica sretnije budućnosti", rekao je mons. Majić.

"Nemali je broj onih koji Banjolučku biskupiju percipiraju kao biskupiju u nestanku, a o vjernicima ove mjesne Crkve govore kao o ostatku ostataka. Istina je da statistički podaci idu u prilog ovakvu razmišljanju i govoru. Naime, od predratnih više od 120 000 vjernika prošlu godinu zaključili smo s nešto manje od 23 000 vjernika; točnije, na dan 31. 12. 2025., prema našim crkvenim statistikama, 22 951. Čak 35 župa broji ispod 200 vjernika, a ne mali je broj župa sa samo kojom desetinom vjernika; njih sedam ima i manje od 10 vjernika. Zasigurno ovi podaci, gledajući po ljudsku, ne otvaraju vrata realnom optimizmu", rekao je banjolučki biskup.

Mons. Majić dodao je da kad god mu na um dođu ovi obeshrabrujući podatci, zahvalan je na milosti koja njegov pogled upravlja na Krista Spasitelja, koji bijaše prezren i odbačen od ljudi, čovjek boli, vičan patnjama, od koga svatko lice otklanja; na njega koji naše bolesti ponese, koji je naše boli na se uzeo, i to sve dok smo mi držali da ga Bog bije i ponižava; na njega čije nas rane izliječiše (usp. Iz 53,3-5).

"Stoga u tom pogledu, koji snaži vjeru, zajedno sa svećenicima i povjerenim nam vjernicima želimo svjedočiti ljepotu suobličenja s Kristovim patnjama. Jer on će preobraziti ovo naše teško stanje i suobličiti ga tijelu svome slavnome. Upravo u toj vjeri temelji se i naša nada da će isklijati mladica iz panja Jesejeva, da će izdanak izbiti iz njegova korijena (Iz 11,1); da će jauke zbog umiranja nadjačati plač novorođenih", rekao je banjolučki biskup.

"Davno je veliki Tertulijan ustvrdio da je krv mučenika sjeme novih kršćana. Tako i mi vjerujemo da će tolika prolivena krv svjedoka vjere ove mjesne Crkve roditi novim životom; da naši mučenici, koji su bez zadrške i svjesno prihvatili da budu Božje zrno bačeno u zemlju kako bi istrunulo, neće ostati besplodni, nego će Božjom milošću u svoje vrijeme roditi obilnim plodom te da će iz krvi, bola i pepela niknuti novi život i roditi se nova duhovna zvanja za koja se ova Crkva svakodnevno Bogu moli. Banjolučka biskupija dobila je 9. prosinca 2014. godine nihil obstat - odobrenje Svete Stolice da može pokrenuti dijecezanski proces za četvoricu svećenika ubijenih in odium fidei za vrijeme Drugoga svjetskog rata. U želji da se ovom važnom pitanju posvetimo sustavnije i zauzetije, prošle sam godine imenovao dijecezanskoga postulatora. Istodobno smo odlučili otvoriti proces i za svećenike te jednu redovnicu ubijene in odium fidei u Domovinskom ratu", istaknuo je biskup Majić.

Sudionicima zasjedanja se na početku zasjedanja obratio i apostolski nuncij Chullikatt.

Podsjetimo, u večernjim satima u nedjelju 8. ožujka u banjolučkoj katedrali sv. Bonaventure misno slavlje uoči zajedničkog zasjedanja predvodio je vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić, a propovijedao je nuncij Chullikatt.