Aktualnosti

Troje hrvatskih crkvenih predstavnika, dvoje povjesničara iz Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država te četvero zastupnika Europskoga parlamenta osvijetlili su zasluge bl. Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i Srba na konferenciji »Blaženi Alojzije Stepinac - svjedočanstvo vjere, ustrajnosti i nade« organiziranoj u utorak 21. ožujka u zgradi Europskoga parlamenta. Bl. Stepinac pred europskom je javnošću u devetom sazivu Europskoga parlamenta predstavljen kao Hrvat i Europljanin čiji su lik i djelo baština čovječanstva, a mnogo se na konferenciji govorilo o intervencijama nadbiskupa Stepinca kod javnih vlasti zbog progona Židova i Srba, donosi novi broj Glasa Koncila.
 
Bio je svjestan svoga identiteta

Savjetnik u Apostolskoj nuncijaturi pri Europskoj uniji mons. Hrvoje Škrlec rekao je da je za mnoge građane Hrvatske bl. Stepinac jedna od najvažnijih osobnosti prošloga stoljeća, a istaknuo je da je Europski parlament prikladno mjesto da se govori o bl. Stepincu jer tamo na vidjelo dolazi europska demokracija. Osvrnuo se i na komentare da se o bl. Stepincu više uopće ne treba govoriti jer je već sve rečeno. »No je li to što se navodno zna stvarno istina? Smije li se u ime neke ideologije drugoga mrziti, onemogućavati njegovo djelovanje i nijekati njegovo postojanje? Smije li se uopće dovoditi u pitanje mogućnost slobodnoga govora o temama koje neki smatraju opasnima?« upitao je u uvodu izlaganja mons. Škrlec.

Papa i Sveta Stolica bili su uvjereni u Stepinčevu nevinost kada je Stepinac bio osuđen na montiranom političkom sudskom procesu, potvrdio je mons. Škrlec te istaknuo blaženikove vrline i krjeposti: »Alojzije Stepinac bio je uvijek svjestan svoga identiteta. Bio je Hrvat. Bio je apsolutno vjeran Katoličkoj Crkvi. No nikada nije bio nacionalno, vjerski ili rasno isključiv. (…) Netko bi danas mogao reći da je bio politički korektan. Ipak, kad su u Hrvatskoj uvedeni rasistički zakoni, Alojzije Stepinac nije šutio. Prema sudu nekih povjesničara, ni jedan crkveni poglavar u Europi nije tako jasno i glasno govorio protiv genocida. I ne samo da je govorio, nego je i djelovao, sklanjajući na sigurno mnoge progonjene Židove i Srbe.«


 
Zastupnik božanskih i ljudskih prava

Da se Stepinčevo posredovanje kod državnih vlasti radi spašavanja ugroženih ili zatočenih Židova i Srba omalovažava i zlorabi, uz tvrdnju da je to bila potpora toj vlasti, upozorio je dugogodišnji postulator Stepinčeve kauze mons. Juraj Batelja. »I danas ima onih koji, unatoč tisućama stranica dokumenata, žele kompromitirati riječi i djelovanje bl. Alojzija Stepinca za vrijeme Drugoga svjetskoga rata ponajprije u odnosu na progone Židova i nacističku rasnu ideologiju, kao i preuveličavanim i klevetničkim optužbama o progonu srpskoga naroda«, poručio je mons. Batelja.

Nadbiskup Stepinac zauzimao se za pripadnike srpskoga naroda, rekao je mons. Batelja te poručio da je iskazao osobitu skrb srpskoj djeci, žrtvama rata, smještajući ih u katoličke ustanove i samostane. »Za tu djecu uspostavio je prihvatilište uz Nadbiskupski dvor u Zagrebu, nadbiskupski dvorac u Brezovici pretvorio je u Dom za ratnu siročad, a gospodarske zgrade za smještaj 80 židovskih staraca. Samo Caritas Zagrebačke nadbiskupije zbrinuo je više od 7500 srpske djece«, rekao je mons. Batelja.

Iz Europskoga parlamenta posebno je odjeknula poruka mons. Batelje da je nadbiskup Stepinac bio jedno s narodom, ali nestranački opredijeljen. Režim Kraljevine Jugoslavije držao ga je za nelojalnoga sugovornika; vlast NDH podrugljivo ga je nazivala »Soluncem«; Nijemci su ga nazivali »Judenfreund« (prijatelj Židova); Židovi, ustaše i neki drugi Nijemci držali su ga »Germanofobom« (mrziteljem Nijemaca). Dok su se borili za vlast, partizani su ga simpatizirali, a kad su osvojili vlast, proglašavali su ga »ustašom« i »neprijateljem naroda«.

»Bl. Alojzije Stepinac bio je zastupnik božanskih i ljudskih prava u društvu, navjestitelj evanđeoske istine i pravde, odvjetnik obespravljenoga naroda koji, kao i svi drugi narodi, ima pravo na vlastitu državu. Nikada nije izgovorio kakav bi trebao biti njezin politički sustav. Kao duhovni pastir čuvao je svoje stado na Kristovu putu prema slavi neba i hrabrio ga nadom da ga Bog ne će zaboraviti. Oni koji polaze s ideoloških i političkih pobuda, a ne kršćanskih vrijednosti i povijesne istine, ne mogu dokučiti Stepinčevu svetost. Naime, ona ima neprolaznu vrijednost, privlačnost i nadahnuće jer je sazdana na uzornoj primjeni evanđeoskih načela ljubavi prema Bogu i bližnjemu tako prijeko potrebnih suvremenomu europskomu i svjetskomu društvu«, zaključio je mons. Batelja.


 
Sada je žrtva laži

O bl. Alojziju te odnosima prema Židovima u Krašiću i okolici u njegovim mladenačkim danima govorio je župnik krašićke župe Ivan Vučak. Spomenuo je četiri židovske obitelji - Spitzer, Weiss, Adlešić, Kunaj - te kako je mladi Alojzije Stepinac već od djetinjstva i mladenačke dobi izgradio vrlo lijepe odnose sa Židovima. »Uspomena na njih i danas postoji u ljudima koje, kao krašićki župnik, svakodnevno susrećem i svi mi odreda svjedoče da se mladi Stepinac s poštovanjem ophodio i družio sa židovskom djecom i njihovim obiteljima«, rekao je Vučak.

Povjesničar dr. Robin Harris dio svojega predavanja posvetio je i knjizi mons. Batelje na engleskom jeziku »Blaženi Alojzije Stepinac - Spašavanje Židova i Srba u Drugom svjetskom ratu« koja je sada prvi put predstavljena. »Knjiga skreće pozornost na malo poznate činjenice na engleskom govornom području koje se odnose na herojsku ulogu bl. Stepinca u tom području. To je materijal kojim se može odgovoriti na kampanju kleveta koja se trenutačno provodi u medijima, a to je djelomičan razlog zašto bl. Stepinac nije kanoniziran«, rekao je dr. Harris i poručio da mnoštvo materijala ni jedan povjesničar ne bi smio zanemarivati.

Dr. Ester Gitman poručila je da je Stepinac mučenik komunizma koji je stao uz svoje ljude i žrtve totalitarnoga režima: »Alojzije Stepinac bio je jedan od rijetkih u Europi koji su ustali protiv komunističke tiranije, otvoreno je i glasno govorio protiv užasnih rasnih zakona te se protivio nacističkomu teroru, a sada je žrtva laži.«
 
Na putu pravedništva

Konferenciju je organizirala hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, na inicijativu voditelja Odjela za kulturu Hrvatskoga svjetskoga kongresa Franje Pavića. Krajnje je vrijeme da se Stepinac vrjednuje po njegovim djelima i da se konačno prekine omalovažavanje i uništavanje osobnosti bl. Stepinca, poručila je zastupnica Zovko u pozdravnom govoru.

»Hrvatski narod zna Stepinčevu veličinu i za nas je on već svetac. U najmračnijim trenutcima povijesti zadržao je svoju snagu, dobrotu i čovjekoljublje i ostao vjeran svojemu poslanju - Katoličkoj Crkvi u hrvatskom narodu. Stepinčeva ostavština zadužuje nas da kroz ovakve aktivnosti očuvamo povijesnu istinu i promičemo nauk kojim je Stepinac hodao na svojem putu pravedništva«, rekla je zastupnica Zovko, a okupljenima se na početku konferencije obratio i zastupnik Europskoga parlamenta iz Bugarske Andrej Kovačev.
 
Svjedoci Stepinčeve čiste savjesti

Govoreći o Stepinčevu spašavanju Židova i Srba u Drugom svjetskom ratu, mons. Batelja je rekao: »Svjedoci čiste savjesti i karitativne djelatnost blaženoga Stepinca za vrijeme Drugoga svjetskoga rata na Božjem sudu bit će i 27 162 djece, najvećim djelom srpskih roditelja; 537 slovenskih svećenika koje je Gestapo protjerao iz slovenskih župa i ognjišta na područje NDH, a nadbiskup Stepinac ih je svesrdno primio i zbrinuo; više od 80 židovske djece koju je on uzdržavao u Crikvenici uz pomoć Međunarodnoga Crvenoga križa iz Ženeve i iz vlastitih sredstava; više od 700 Židova čije je oslobađanje iz logora od Pavelića i njegovih ministara tražio pismeno i usmeno; više od 200 židovskih liječnika s obiteljima koji su uz pomoć zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca i banjolučkoga biskupa Joze Garića spašeni tako da su poslani u Bosnu na suzbijanje endemskoga sifilisa; 309 Židova koje su časne sestre uz znanje nadbiskupa Alojzija Stepinca za vrijeme progona u Drugom svjetskom ratu skrivale u odjelima svoje bolnice u Vinogradskoj u Zagrebu; 52 židovske djece rođene za vrijeme Drugoga svjetskoga rata u Petrovoj ulici u Zagrebu; više od 800 djece, ratne siročadi, među kojima i židovske narodnosti, koja su od 1. lipnja 1942. do 1. kolovoza 1943. liječena u zagrebačkim bolnicama i drugi.« Izvještaj je objavljen u tiskanom izdanju Glasa Koncila od nedjelje 26. ožujka 2023.
https://www.glas-koncila.hr/bl-stepinac-predstavljen-pred-europskom-javnoscu-oni-koji-polaze-s-ideoloskih-i-politickih-pobuda-ne-mogu-dokuciti-stepincevu-svetost/