Objavljeno: 18.10.2025.
U Nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u subotu 18. listopada održan je 12. Nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa, koji je i ove godine okupio brojne hodočasnike iz cijele Hrvatske. Središnje euharistijsko slavlje u 11 sati predvodio je mons. Franjo Komarica, banjolučki biskup u miru, u zajedništvu s oko trideset svećenika.
Susret je pjevanjem obogatio Mješoviti zbor Konkatedralne župe sv. Petra i Pavla iz Osijeka pod ravnanjem s. Branke Čuture i uz orguljsku pratnju mo. Dalibora Ratića. U ulaznoj procesiji, uz ministrante iz različitih župa, sudjelovali su i vjernici u narodnim nošnjama koji su nosili slike Milosrdnog Isusa i svetaca Milosrđa - sv. Faustine Kowalske, sv. Ivana Pavla II., bl. Mihaela Sopoćka i bl. Alojzija Stepinca - te njihove relikvije.
Na početku slavlja hodočasnike je pozdravio rektor svetišta preč. Tomica Šestak, dok je na kraju misnog slavlja riječi zahvale uputio p. Andrzej Wósko SCJ, koordinator Koordinacije štovatelja Božjega milosrđa, zahvalivši svima koji su došli, medijima koji su pratili Susret, te svima koji su pridonijeli organizaciji, osobito Vijeću Koordinacije, koje godinama okuplja i povezuje štovatelje Milosrdnog Isusa u Hrvatskoj, ali i izvan nje.
Program susreta obuhvatio je svetu misu, štovanje relikvija svetaca Milosrđa, križni put te pobožnost u čast Božjega milosrđa, a sve je bilo prožeto zahvalnošću Bogu za tri jubileja: 90. obljetnicu objave Krunice Božjega milosrđa, 120. obljetnicu rođenja sv. Faustine Kowalske, te 25. obljetnicu njezina proglašenja svetom.
Homilija mons. Franje Komarice - hodočašće zahvalnosti i nade
U propovijedi, prožetoj zahvalnošću i poticajem na osobnu duhovnu obnovu, mons. Komarica je istaknuo kako je ovaj susret više od tradicionalnog hodočašća - to je, rekao je, "naš zajednički godišnji duhovni hod i obnova u vjeri. (...) Na početku Mise sam vam rekao da smo mi ovdje danas na svojevrsnoj duhovnoj obnovi, godišnjoj, zajedničkoj. Zato želimo uzeti to kao temelj našeg zajedničkog razmišljanja: što želimo s ovom duhovnom obnovom za sebe uraditi i za svoj budući rad u Crkvi i društvu", poručio je biskup.
Podsjetio je da je okupljanje u Mariji Bistrici ove godine posebno jer se odvija u jubilejskoj godini 2025., pod geslom 'Hodočasnici nade', i u znaku triju važnih obljetnica koje povezuju Božje milosrđe s osobom svete Faustine, "Božjeg dara našem vremenu. Naše ovogodišnje tradicionalno hodočašće, izdaleka i izbliza, u ovo svima nama drago nacionalno Gospino svetište, u povodu triju jubileja, trebalo bi biti dokaz da svi mi ozbiljno shvaćamo našu životnu zadaću - da svjedočimo Božje milosrđe i budemo njegovi promicatelji", naglasio je mons. Komarica.
Govoreći o svetoj Faustini, biskup je podsjetio da je Isus Faustini povjerio zadaću da čovječanstvu navijesti i približi Božje beskrajno milosrđe. "Dao joj je naputke za nove oblike štovanja - sliku Milosrdnog Isusa s riječima ‘Isuse, uzdam se u Tebe’, Krunicu Božjega milosrđa, Sat milosrđa i svetkovinu Božjega milosrđa", rekao je mons. Komarica, istaknuvši kako su te poruke "i danas lijek i svjetlo za čovjeka koji traži smisao i mir."
Božje milosrđe - svjetlo u tami
"Drage sestre i braćo u Milosrdnom Kristu i Spasitelju, ne može čovjek pojedinac, ni udruge ni zajednice, manje ili veće poput naroda, pa ni cijeli ljudski rod, naći sigurniji i utješniji izlaz i svjetlo nade u sadašnjim aktualnim društvenim, političkim pa i vjerskim previranjima, zbunjenostima i zdvajanjima nego što može, odnosno mogu naći u beskrajnom Božjem milosrđu", rekao je biskup.
"Tko pred svojim očima ima ovu upečatljivu sliku Milosrdnog Isusa s riječima ‘Isuse, uzdam se u Tebe’, za njega nema takve životne tame u kojoj bi se izgubio, jer će on uvijek naći svjetlo i sigurni izlaz. To svjetlo i taj izlaz je Milosrdni Isus, Krist i Spasitelj naš i cijeloga ljudskoga roda", naglasio je propovjednik.
Govoreći o pronositeljima poruke Božjeg milosrđa - papi Ivanu pavlu II., Benediktu XVI. i Franji, biskup je istaknuo da "poruka o Božjem milosrđu koju je Crkvi prenijela Faustina, svoj je puni izraz doživjela u pontifikatu svetog Ivana Pavla II. koji ju je nazvao 'darom našem vremenu'", rekao je biskup, podsjetivši da je upravo on 2000. godine blaženu Faustinu proglasio svetom i tada rekao: 'Čovječanstvo neće naći mira dok se s pouzdanjem ne obrati Božjem milosrđu'."
Spomenuo je i papu Benedikta XVI., koji je isticao da je "poruka o Božjem milosrđu neophodna našem vremenu koje proživljava velike okrutnosti i širenje ideologija protivnih ljudskoj duši." Osvrćući se na papu Franju, mons. Komarica je podsjetio da je on cijelu 2016. godinu proglasio Godinom milosrđa te da u apostolskoj buli Misericordia vultus piše: 'Milosrđe je posljednji i najveći čin kojim Bog nama dolazi u susret… Ono je temeljni zakon koji prebiva u srcu svake osobe'."
Na kraju propovijedi mons. Komarica zahvalio je Bogu i vjernicima, prisjetivši se i milosnih trenutaka koje je, kao pastir, doživio u svojoj biskupiji tijekom Godine Božjega milosrđa 2016.
Jelena Vuković / bozjemilosrdje.net