Posebno i opširno izvješće je o Papinu pohodu SAD-u od njegova slijetanja 22. rujna do povratka 29. rujna. Naglasak je stavljen na Papine poruke u vrtu Bijele kuće, na kojemu se moglo susresti kako predstavnike "kreme" američkoga društva, tako i skromne katolike iz američke provincije, sudjelovalo je više od 15 000 uzvanika. Središnji crkveni događaj u Washingtonu svakako je bila misa kanonizacije bl. Junipera Serre (1713.-1784.).
Novi svetac Katoličke Crkve, redovnik franjevac, osnovao je prve katoličke misije među Indijancima na području današnje Kalifornije. Časti ga se kao utemeljitelja San Francisca, grada koji je novi svetac prozvao po osnivaču svojega reda. Neizostavan je Papin govor u sjedištu Organizacije ujedinjenih naroda u New Yorku, gdje je govorio na otvaranju 70. zasjedanja Generalne skupštine.
U izvješću sa zasjedanja biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine naglasak je stavljen na pitanje: Kako spriječiti odlazak Slavonaca? Biskupi su posjetili izbjeglički kamp te ističu da je izbjeglicama osiguran najbolji mogući tretman.
Vijest sa Širokoga Brijega o simpoziju "Stopama pobijenih" rasvjetljuje ubojice koji su lagali o žrtvama. U teološko-pastoralnom seminaru o pripravi za kršćansku ženidbu koji je održan u Rijeci istaknuto je da djeci treba usaditi vjeru, a ne dobru ocjenu u vjeronauku.
U susretu Dominik Galić, hrvatski filmski producent i scenarist te bivši državni reprezentativac i rekorder u plivanju naglašava: "Treba nam kvalitetan hrvatski, naglašavam, hrvatski film". Među brojnim vijestima iz život Crkve i društva jest i proslava 105. rođendana fra Berarda Barčića, najstarijega franjevca na svijetu koji progovara o tajni dugovječnog ovozemaljskog života.
Reportaža je župe iz Uznesenja Blažene Djevice Marije - Gora, dok je u rubrici vjernik laik Damir Ruić, pastoralni vijećnik iz župe Gospe od Pojišana u Splitu. U intervjuu Zdravko Čutura, socijalni radnik za strance i migrante u Njemačkoj, govori o izbjegličkoj krizi i hrvatskim doseljenicima.
Između ostaloga navodi da je prema dostupnim statistikama Hrvatskoga gospodarskoga saveza u Frankfurtu, koji je svakako korisna adresa i baza informacija o mogućnostima zapošljavanja i traženih struka, od ulaska Hrvatske u EU do 1. srpnja ove godine u Njemačku se uselilo više od 100 000 Hrvata. Samo u Frankfurt pristiglo je prošle godine više od 1000 mladih ljudi. Nakon 1. srpnja 2015., kada su ukinuta sva ograničenja pristupa njemačkomu tržištu rada, brojka još brže raste, a sada bi mogla biti veća od 150 000. (GK)