HR
»U naše doba cijena koju valja platiti za vjernost evanđelju nije toliko da budemo obješeni, ugušeni ili raščetvoreni, nago se često u nas upire prstom kao u one koji su nevažni, ismijani, izvrgnuti ruglu. Usprkos tomu, Crkva se ne može riješiti dužnosti da naviješta Krista i njegovo evanđelje kao spasenjsku istinu, kao izvor naše konačne individualne sreće i kao temelj za pravedno i humano društvo« - rekao je papa Benedikt XVI. na svom povijesnom državnom i pastoralnom pohodu Velikoj Britaniji o čemu opširno iz pera Darka Grdena izvješćuje novi broj Glasa Koncila s nadnevkom od nedjelje 26. rujna.
Osobitu pozornost zaslužuje opširni intervju Tomislava Vukovića s prof. dr. Ivanom Kešinom koji progovara o nedavno objavljenoj senzaciji da je »umjetno stvoren život« te o reakcijama koje su išle od oduševljenja do pozivanja na oprez. Tako je pravni stručnjak Talijanske biskupske konferencije biskup Domenico Mogavero Venterovo otkriće nazvao »potencijalnom tempiranom bombom, opasnim dvosjeklim mačem«, jer se moguće posljedice još ne mogu naslutiti ni procijeniti. To se osobito odnosi na eventualne učinke širenja sintetskih gena ili organizama na okoliš, ako bi mogli izvan laboratorija dalje opstojati, jer bi se mogli oteti kontroli prirodne regulacije gena ili evolucijskim mehanizmima prilagođavanja. Ističući da je moralni red univerzalan i nepromjenjiv dr. Kešina također je rekao: »Sa zadovoljstvom se može reći da se danas stječe dojam da među teolozima i prirodoslovcima prevladava uvjerenje o mogućoj komplementarnosti prirodoslovnog i religioznog pogleda na svijet, bez prigovora i predrasuda prošlosti.«
Već od srijede ujutro Glas Koncila možete čitati putem interneta: enovine.glas-koncila.hr
U komentaru urednik Glasa Koncila polazeći od tvrdnji, koje je objavio portal izvorno.com, a u kojima se za sadašnje stanje u Hrvatskoj odgovornost pripisuje međunarodnoj zajednici i domaćim poslušnim političarima, preispituje što je ostvareno od zahtjeva koje je prema toj analizi navodno iznio američki veleposlanik. Analize političkoga stanja u Hrvatskoj nakon smrti prvoga predsjednika pokazuju – smatra komentator – da se dogodilo ne samo ograđivanje od politike prvoga predsjednika nego i sustavni proces detuđmanizacije. Ispunjen je zahtjev da se hrvatska politika službeno udalji od hrvatske dijaspore, da se napusti Hrvate u Bosni, kao i da hrvatska politika koalira sa strankom hrvatskih Srba.
No, "veliko je pitanje zašto bi za međunarodnu zajednicu (što god to stvarno značilo) ili Sjedinjene Američke Države baš navedeni kriteriji bili najvažniji" – pita se u komentaru i dodaje: "Naime, u samoj Hrvatskoj, kao i u drugim državama nastalim na području bivše savezne države, postoje političke snage koje se ne mogu pomiriti s postojanjem samostalne države Hrvatske – pa im smeta svaka hrvatska državotvornost. Te se snage ne mogu pomiriti s postojanjem jakog, složnog, povezanog hrvatskog naroda pa ne prezaju niti od novoga instrumentaliziranja hrvatskih Srba. Nisu li te snage kreirale navedene kriterije i uskladile ih samo s dijelom međunarodne zajednice, a službena hrvatska ih politika poslušno ostvarila i dalje ostvaruje?"
Uz izvještaj o ređenju novoga pomoćnoga biskupa u Banjoj Luci mons. Marka Semrena te uz sažeti prikaz iznimno važnoga doprinosa povijesnoj znanosti upravo preminuloga dr. Josipa Barbarića, istraživača hrvatskih povijesnih vrela, te uz podsjećanje na aktualne poruke pokojnog šibenskog biskupa Srećka Badurine, pozornost osobito zaslužuje drugi nastavak rubrike "Kateheza župne zajednice" koja podsjeća da je rast u vjeri zajednička zadaća svih vjernika. Kako je završena Vinkovska godina, o čemu su promišljali sudionici 26. redovničkog tjedna i što su pokazale analize propovjedi s retoričkog aspekta – o čemu s na svom tjednu raspravljali đakovački svećenici – saznaje se iz novoga broja.
Osim teksta Nedjeljka Pintarića uz biskupsko ređenje Egidija Živkovića za trećega biskupa u Željeznom GK donosi uvodni tekst Branimira Stanića u vodič za čitanje nekih kršćanskih znakova u popularnoj umjetnosti u kojoj se progovara o anđelima i demonima te o zastrašujućem fenomenu zla.
U "reportaži" Vlado Čutura predstavlja župe Milna i Ložišća na otoku Braču, Tomislav Vuković u povijesnom feljtonu progovara o ulozi djece u strategiji ubijanja potencijalnih komunističkih neprijatelja, a dr. Vladimir Lončarević kao katoličkog oblikovatelja kulture predstavlja Kerubina Šegvića.
(gk)
