HR
"Molimo zagovor bl. Stepinca za nas, biskupe i svećenike naših zemalja i cijele Europe kako bismo mogli služiti Kristu, njegovoj Crkvi i svim ljudima, u strpljivoj i radosnoj sigurnosti istine evanđelja te otvorena srca, spremna oprostiti. Molimo njegov zagovor za hrvatski narod i za narod cijele Europe kako bi se mogli hraniti Kristovom životnom snagom i naći ispravan put kršćanskoga življenja u našemu tako složenom svijetu" – riječi su predsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) kardinala Pétera Erdőa koji je predvodio misno slavlje povodom spomena 50. obljetnice smrti bl. Alojzija Stepinca na završetku 40. plenarnog zasjedanja CCEE-a, na kojemu je glavna tema bila "Demografija i obitelj u Europi", o čemu opširno izvještava novi broj Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 10. listopada. S naslovnom temom povezan je i komentar u kojemu urednik Glasa Koncila govori o važnosti tog plenarnog zasjedanja biskupa ističući da je ono za Crkvu u Hrvatskoj kao i za državu Hrvatsku – povijesno. Posebnu dimenziju daje mu završna proslava spomena 50. obljetnice smrti kardinala Stepinca što je prepoznao i sam predsjednik CCEE-a kardinal Erdő kad je na euharistijskom slavlju pozvao na molitvu tom hrvatskom blaženiku za čitavu europsku zajednicu očitujući na taj način europsko crkveno jedinstvo i zajedništvo. Osim toga, "domaćinstvo plenarnog zasjedanja CCEE-a postalo je tako povlaštena i jedinstvena prilika predstavljanja hrvatskoga naroda, Crkve i države, hrvatske kulturne i duhovne baštine (u kojoj posebno mjesto zauzimaju duhovni velikani poput kardinala Stepinca), kao onoga što obogaćuje europsku zajednicu naroda, kulture i vjere. U ovo doba bezbrojnih smišljenih obmana i zasljepljivanja mnoge prave vrijednosti lako ostaju neotkrivene, neprepoznate, pa je dragocjena svaka prilika za objektivno predstavljanje hrvatskoga naroda, njegove kulture i vjere, to više što postoje brojni stereotipi i falsifikati koje nije moguće ni lako ni brzo rasvijetliti čak ni pravom istinom" – stoji između ostalog u komentaru. Uz obljetnicu stradanja Hrvata u Lovasu u srpskoj agresiji u listopadu 1991. novinar Vlado Čutura donosi razgovor sa svjedocima tog zločina, a između ostalog ističe se vapaj: "Srbi u Hrvatskoj koji su ostali, počeli su tužiti Hrvatsku i naplaćivati. Počela sam se pitati tko će meni platiti moje roditelje, moga brata. Njih su ubili Srbi koji su bili tu i oni koji su došli iz Srbije. Moram li i ja nekoga tužiti da sam imala oca, majku, brata. Nažalost, u ovoj državi nema se to kome reći." O 22. svjetskom kongresu katoličkih medija održanom u Africi opširno izvještava Jasminka Bakoš-Kocijan prikazujući ujedno život u Burkini Faso, jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta. Ugledni španjolski profesor i vjernik laik dr. Javier Laspalas za rubriku "Intervju" govori o uvođenju građanskog odgoja u španjolske škole. Riječ je, naime, o predmetu čiji je sadržaj u većoj mjeri nespojiv s katoličkom vjerom i moralom, a koji je previđen novim Nacionalnim okvirnim kurikulumom i za hrvatske škole. Milan Šimunović u novoj rubrici "Kateheza župne zajednice" poručuje da svi vjernici stvaraju župnu zajednicu, Branimir Stanić tumači što bi trebalo znati o Sotoni i egzorcizmu, mladi novinari Glasa Koncila u rubrici "Mladi mladima" promišljaju o različitosti, suživotu, dijalogu, toleranciji, a pravnik Stjepan Androić piše o korupciji i devastiranju imovine umirovljenika na što vlasti nisu željele pravodobno reagirati. Tomislav Šovagović izvještava o svečanom početku rada Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, Tomislav Vuković u povijesnom feljtonu piše o partizanskom zločinu nad sjemeništarcima, a dr. Vladimir Lončarević kao katoličkog oblikovatelja kulture predstavlja Marina Sabića. "Liječenje obiteljskog stabla" tema je rubrike "Naši razgovori", a pozornost privlači i članak u rubrici "Osvrti" o ekskurziji kao "prilici za seksualni odgoj". (ip, gk)
