HR
Jedinstvena i neponovljiva ekumenska gesta predaje moći sv. Šimuna Grčkopravoslavnom patrijarhatu u Jeruzalemu naslovna je tema novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 17. listopada).
Riječ je o moćima sv. Šimuna, novozavjetnog proroka koji je u djetetu Isusu prepoznao Mesiju i u jeruzalemskom hramu ga držao na svojim rukama četrdeseti dan od njegova rođenja, a koje je zadarski nadbiskup Želimir Puljić predao izaslaniku Teofila III, grčkopravoslavnog patrijarha iz Jeruzalema, arhiepiskopu Teofilaktu. Tom je prilikom nadbiskup Puljić između ostalog rekao: "Europa je stoljećima bila poprište nacionalnih, vjerskih i regionalnih sukoba. Sve što je stoljećima pretrpjela vapi za akcijom svih kršćana zajedno. Svi smo pozvani stvarati okruženje mira".
Osvrćući se na tekst u Jutarnjem listu od subote 9. listopada "Uspon i pad kriminalne države" urednik Glasa Koncila primjećuje medijsku selektivnost pristupa problemu korupcije i zloporabe moći koja je već na prvi pogled vidljiva po tome što se i ne pokušava ići u njihove korijene već se taj problem svodi samo na financijske zloporabe. No financijske zloporabe, podsjeća komentator, tek su jedna od posljedica puno strašnije političke i ideološke korupcije koja u Hrvatskoj cvate u kontinuitetu od bivšeg komunističkog režima, bez obzira na vladajuće garniture, sve dosada.
"Nije potrebno ni korektno štititi ikoga tko se kompromitirao korupcijom ili zloporabom moći, osiguravajući se bilo financijski bilo stjecanjem povlaštenog položaja, no ne može biti etički i humanistički prihvatljivo da se medijski razapinju čitave političke stranke ili općenito djelatnici pojedinih državnih tijela ili ustanova", ističe komentator te dodaje su najveća većina hrvatskih građana pošteni ljudi pa je etiketiranje Hrvatske "kriminalnom državom" nedopustivo.
"Takvo etiketiranje Hrvatske nimalo nije naivna ni beznačajna podvala jer se u njoj krije ideja da Hrvatska zapravo ne zaslužuje ni samostalnost ni suverenost već da su joj potrebni gospodari sa strane" - stoji između ostalog u komentaru.
"Trebamo biti svjesni činjenice da postoje moćni lobiji koji utječu na europske politike promičući snažan ideološki program usmjeren protiv obitelji" - riječi su dr. Lole Velarde, predsjednice Europske mreže Instituta za obiteljsku politiku, koja je u Zagrebu boravila i govorila u sklopu 40. plenarnog zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija. Ona za rubriku "Intervju" govori o rezultatima istraživanja o demografskom stanju u europskim zemljama koje je njezin institut proveo na zahtjev europskih biskupskih konferencija.
Za rubriku "Susret" Vlado Čutura razgovarao je s Ines Palijan, predsjednicom Udruge "Trlica" koju su pokrenule žene iz svih hrvatskih krajeva koje žive u Zagrebu i okolici s namjerom da ožive, odnosno obnove pokretnu kulturnu baštinu te je prenesu mlađim naraštajima. Rubrika "Vjernici laici aktivni u Crkvi" predstavlja pastoralnu vijećnicu i župnu suradnicu u zagrebačkim Remetama Ljiljanu Habljak, a za rubriku "Reportaža" predstavljena je istarska župa sv. Kuzme i Damjana u Fažani.
Uz Zakon o pravu na pristup informacijama novine donose članak Ljiljane Pejić, a izvještava se i o susretu pape Benedikta XVI. s predsjednikom Josipovićem te o mogućnosti Papina pohoda Hrvatskoj.
Milan Šimunović u rubrici "Kateheza župne zajednice" piše o promjenama mentaliteta u ostvarivanju župne kateheze, Branimir Stanić u "vodiču za čitanje nekih kršćanskih znakova u popularnoj umjetnosti" odgovara na pitanje jesu li superjunaci "antikristi", a kako gledati na evoluciju objašnjava rubrika "Naši razgovori".
Dr. Vladimir Lončarević kao katoličkog oblikovatelja kulture predstavlja Janka Tombora, a Tomislav Vuković uz poruku hrvatskog Predsjednika o kapi partizanki piše o djeci ubijenoj zbog "krivnje" roditelja i braće. Osim toga, osvrće se na "znanstveni skup" "Bleiburg i križni put" održan 12. travnja 2006. u organizaciji Savjeta antifašista Hrvatske na kojemu su ponovljene danas od svih ozbiljnijih i ideološki neopterećenih povjesničara uglavnom već odbačene historiografske teze. (ip, gk)
