HR
Podsjetivši na stradanje šestero članova hrvatske obitelji Čorak 1991., za što hrvatska javnost uglavnom niti ne zna, u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 16. listopada) Ivan Miklenić piše da je to tipičan primjer odnosa medija, pravosuđa i politike prema hrvatskim žrtvama u velikosrpskoj agresiji. No, taj je primjer »vrlo rječit baš nakon podizanja optužnice protiv 44 hrvatska građana koje je još 1992. pripremila okupacijska JNA, i nakon što Vlada pokušava zakonom na hrvatskom teritoriju zaštititi hrvatske građane od takvih optužnica, a ljevica u Hrvatskoj, uključujući i državnog odvjetnika i Predsjednika, verbalno zabrinuta da koji zločin ne bi ostao nekažnjen.«
Ustvrdivši da je vrlo izvjesno da se te optužnice zlorabe i za ciljeve predizborne kampanje komentator je upozorio da one ne otvaraju toliko pitanje eventualnog (ne)kažnjavanja ratnih zločina, koliko služe srbijanskoj tezi, koju podupire i dio međunarodne zajednice, da je mlada država Hrvatska počinila genocid nad pripadnicima srpske nacionalnosti te da se ne može odgovornost za ratove i zločine devedesetih godina pripisivati u prvom redu Srbima i Srbiji.
»Budući da je srbijanski 'Zakon o organizaciji i nadležnosti u postupku za ratne zločine' donesen još 2004. godine, a službena hrvatska politika na njega nije uopće reagirala, i budući da se među prvim srbijanskim i hrvatskim političarima, usprkos postojanju takvoga agresivnog i apsolutno neprihvatljivog zakona, u međuvremenu rodila nevjerojatna bliskost, logično je zaključiti da ta problematika zapravo služi nečemu drugome što se ne želi javno artikulirati« – navodi Miklenić te ističe da je progon ratnih zločina, etički i pravno neupitan, davno i u Hrvatskoj i u Srbiji, pa i u svijetu – što je najočitije na Haškome sudu – instrumentaliziran u korist određenih političkih interesa, kako unutar Hrvatske i Srbije, tako i u međunarodnim razmjerima.
Na komentatorovu tvrdnju o skrivenim političkim interesima koji su najčešće u izravnom sukobu sa stvarnim hrvatskim nacionalnim ciljevima i interesima tj. s općim dobrom, nadovezuje se i razgovor s franjevcem prof. dr. Ivanom Bubalom, objavljen u rubrici »Intervju«. Kao vrsni poznavatelj filozofije on progovara o postavkama i idejama na kojima bi se trebali zasnivati međuljudski, društveni odnosi, suprotno »ideji kaosa« koja prevladava u današnjemu društvu.
Povodom Petoga hrvatskog socijalnog tjedna koji će se održati od 21. do 23. listopada u Zagrebu, čitateljima se približava njegova središnja tema »Kultura rada u Hrvatskoj« odnosno tijek, važnost i ciljevi kao i očekivani rezultati za konkretan razvoj kulture rada primjeren sadašnjim prilikama u Hrvatskoj.
Pored nove reportaže Vlade Čuture iz riječke župe sv. Nikole, nedjeljne biblijske poruke uz čitanja 29. nedjelje kroz godinu, kolaža kritičkih »Zapažanja« o društvenim pojavama i događajima iz pera kolumnistice Đurđice Ivanišević Lieb te posljednjega nastavka Vukovićeva povijesnog feljtona kojim je zaokružio spomen na 20. obljetnicu masovnih srpskih zločina u Tovarniku, osobito zanimljiv i za učvršćivanje vjere poticajan članak objavljen je u rubrici »Susret«, u kojem američka spisateljica Moira Noonan iznosi svoje iskustvo obraćenja nakon 25-godišnjega prakticiranja okultnog i magijskog u pokretu New age.
»Dokle gaženje svetinja katoličke djece?« naslov je jednome od »Osvrta« lista u kojem je objavljeno reagiranje na članak objavljen u dnevnome tisku: »Drama iza vrata katoličke gimnazije: Ukor za minicu i tajice. Špijuniraju nam Facebook!« kojim se, kako piše autor, sve bivše i sadašnje učenice Ženske katoličke gimnazije stavlja na »stup srama« i u tobože bolestan nazadan kontekst stavlja njihovo odrastanje, odgoj, duhovni i intelektualni razvitak. »Kojim pravom to smije itko činiti?« - pita autor.
Brojne i zanimljive izvještaje događanja Crkve u svijetu i u Hrvatskoj obogatile su vijesti o novome Papinu pozivu za pomoć Afričkome rogu te reakcije predstavnika Crkve na dodjelu ovogodišnje Nobelove nagrade za mir trima ženama, potom vijest o hodočašću vjernika Vrhbosanske i Banjolučke (nad)biskupije u Mariju Bistricu kao i o susretu salezijanske mladeži iz Hrvatske i BiH.
»Hrvatska je znak da Duh Božji djeluje«, istaknuo je mons. Luc Ravel, francuski vojni ordinarij, koji za boravka u Hrvatskoj iznio svoja iskustva i za Glas Koncila.
U »zaokruženosti« tema novoga broja – od naslovnoga priloga o središnjoj proslavi svehrvatske smotre Dvadesetih dana kruha koja se održala u živopisnom zagorskome gradiću Pregradi do članka »Gurmani, originalni sir trapist i trapisti su s vama« kojim se na tabloidu podsjeća i predstavlja djelovanje redovnika iz nekada najvećega trapističkog samostana u svijetu »Marija Zvijezda« u Banja Luci, u kojem su danas (pre)ostala dva redovnika, rođena braća Zvonko i Tomislav Topić – izdvaja se tekst »Crkva je i dalje moralna vertikala«, iz rubrike »Vjernici laici aktivni u Crkvi«, u kojem je predstavljen ekonomski vijećnik iz župe u Kerestincu, uspješni poduzetnik, jedan od pionira utemeljitelja ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika u kući, Pavo Ćorluka. (ić, gk)
