HR
Povodom 20. obljetnice pada Vukovara najnoviji broj Glasa Koncila (s nadnevkom od nedjelje 20. studenoga) donosi intervju novinara Tomislava Šovagovića s vukovarskim braniteljem Tomislavom Josićem. Pod naslovom »Ne treba svaki vukovarski dan biti kao Dan sjećanja« taj 47-godišnji medicinski tehničar s Trpinjske ceste, koji je nakon pada Vukovara upoznao okrutnost srbijanskih logora a danas je među ostalim braniteljima uvršten na beogradsku optužnicu, između ostalog, progovara o teškoj vukovarskoj svakodnevnici.
Osvrnuvši se na status i mjesto branitelja u Hrvatskoj, osobito kad je riječ o aktualnom podizanju srpskih optužnica protiv hrvatskih branitelja Josić je kazao: »Kada kažeš da si Hrvat odmah si ocijenjen nacionalistom. Nisam nikad pogledao američki film u kojemu se ne veliča nacionalnost. Kod nas se svi stide, kao da je sramota reći da si Hrvat. Mnogo toga je pogrešno napravljeno od 1991. godine. Srbija ima popis branitelja od davnih dana. Mi i danas u policiji i vojsci imamo onih koji rade za drugu stranu, siguran sam da nema dokumenta u bilo kojem hrvatskom ministarstvu, a da Srbi ne saznaju za njega. Nismo se riješili svojih unutarnjih neprijatelja, i zato to tako ide, kod nas se podrivaju stranke, branitelji, a mi samo nasjedamo i sve više razjedinjujemo. Naš ideal da stvorimo hrvatsku državu skupo smo platili, mladošću, životima, nadali smo se nečemu boljem.«
S nadnaslovom »Ususret Danu sjećanja na Vukovar – zločini silovanja« objavljivani povijesni feljtoni Tomislava Vukovića s potresnim svjedočenjima o zločinima srpskih silovatelja prema zapisima iz knjige »Sunčica« zaokruženi su objavljivanjem posljednjega nastavka feljtona u kojem Vuković govori o nedefiniranom statusu silovanih žena, pod naslovom: »Mnogi su abolirani, kuće su im obnovljene, a mi bez naknade«. U »Osvrtima« list donosi dva zanimljiva teksta čitatelja: »Agresorske optužnice i hrvatski zakon o ništetnosti« i »Prepoznati političare koji rade za sebe«.
Novi broj Glasa Koncila u cijelosti prenosi poruku hrvatskih biskupa što su je vjernicima i svim ljudima dobre volje uputili povodom predstojećih izbora zastupnika za Hrvatski sabor i referenduma o pitanju pristupanja Republike Hrvatske u Europsku Uniju.
Povodom objavljivanja poruke u komentaru lista Ivan Miklenić ističe da su biskupi tom porukom katoličkim vjernicima dali i ključ za prepoznavanje konkretnih političkih stavova opcija, stranaka i nositelja izbornih lista, koji je u 'nauku i Predaji Crkve', a sastoji se u zaštiti ljudskoga života od začeća do naravne smrti, zaštite i jačanja obitelji, njegovanja odgoja i obrazovanja za cjelovite osobnosti, omogućavanja poštivanja razuma, slobode i savjesti te poštivanja i unapređivanja kulture rada.
»Uz taj univerzalni ključ, koji Katolička Crkva zastupa u svakoj državi, hrvatski biskupi upozorili su, za hrvatsko društvo specifično: na važnost odnosa prema prošlosti 'za suočavanje sa svim zločinima totalitarizama'«. »Dok mediji sustavno forsiraju dva politička bloka, a neke doslovno ignoriraju, i u sadašnjim okolnostima – a koje se ne mogu okarakterizirati ni kao potpuno demokratske ni kao one koje poštuju stvarnu slobodu i prava i pojedinca birača i legalnih skupina – objektivno je još veća odgovornost za Hrvatsku svakoga birača i doista je nužno baš u takvim okolnostima spriječiti ono što bi bilo zlo za budućnost Hrvatske«, naglašava Miklenić u svome najnovijemu uvodniku naslova »Odgovornost za Hrvatsku«.
U kolažu »Zapažanja« kolumnistice Đurđice Ivanišević Lieb izdvaja se umjetnički bunt preminuloga pjesnika Marovića o zločinu nad starim splitskim grobljem Sustipanom; tu je i novi nastavak teološkog osvrta mr. Branka Murića »Vjera danas tumačena logikom paradoksa«; 50. obljetnica potpisivanja Europske socijalne povelje našla se pod povećalom pravnika Stjepana Androića, u rubrici »Propisi-pravo-pravda«.
U ovome broju je i rubrika »Mladi mladima« u kojoj, uslijed sve češćih pojava kao što su nedostatak osobne odgovornosti, nepoštivanje drugih, nepriznavanje etičkih normi, nepristojno ponašanje, netolerantnost, nesolidarnost i nasilje, traže odgovor na pitanje: »Je li problem u odgojnoj nesposobnosti i neodgovornosti odraslih, nepovoljnom obiteljskom okruženju, krizi društvenih vrijednosti, znanstvenom i tehnološkom napretku, supkulturnim utjecajima, medijima i odgojnim institucijama?«.
U »Našim razgovorima« odgovara se na pitanje čitateljice: »Tko odlučuje o mjestu krštenja?« dok se među ostalim redovitim rubrikama u listu izdvaja reportaža novinara Vlade Čuture u kojoj predstavlja najaktivnije vjernike laike iz župe sv. Jelene u Rakovici.
Između brojnih vijesti i priloga najaktualnijih događaja Crkve u svijetu i u Hrvatskoj izdvaja se tekst dopisnika iz Šibenika Ive Kronje o svečanome obilježavanju 50. obljetnice smrti biskupa Ćirila Banića, prilozi dopisnika iz cijele Hrvatske povodom misnih slavlja i zaziva Duha Svetoga za sveučilišne zajednice, prilog s proslave Dana KBF-a iz Đakova, prigodom kojeg je promovirano 52 diplomirana teologa i blagoslovljen novi Studentski dom kao i pregled izlaganja sa znanstvenoga skupa o Čazmansko-varaždinskom zbornom kaptolu Svetog Duha, održan povodom 200. obljetnice njegova dolaska u Varaždin.
Pod naslovom »Grubišićeva aktivnost je u suprotnosti s crkvenim normama« tjednik u cijelosti objavljuje izjavu nadbiskupa Marina Barišića glede političke djelatnosti don Ivana Grubišića. (ić, gk)
