HR
Novi broj Glasa Koncila (od 22. siječnja) donosi očitovanja hrvatskih biskupa, pape Benedikta XVI. za leta u Hrvatsku 4. lipnja 2011. te zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića i zagrebačkog pomoćnog biskupa Ivana Šaška o najaktualnijem pitanju kako se postaviti na referendumu o (ne)pristupu Hrvatske Europskoj Uniji. Crkveni vrh, poštujući slobodu savjesti svakoga vjernika, ističe da Hrvatska mora imati svoje mjesto u europskome političkom zajedništvu.
U komentaru Glasa Koncila uspoređuje se siječanj 1992. – doba kad je Hrvatska doživjela međunarodno priznanje – i siječanj 2012. – doba kad hrvatski glasači izlaze na referendum o Hrvatskoj i EU. "Međunarodno priznanje Republike Hrvatske obradovalo i ganulo je veliku većinu, uključujući i one koji su tada najviše patili jer im je upravo to priznanje bilo potvrda da njihove žrtve, prolivena krv i svi oblici užasnih patnja kroz koje su prolazili nisu bili uzalud već su bili ugrađeni kao temelj za bolju budućnost. Upravo na tom temelju zdrava hrvatska većina pozvana je sada raditi i graditi, a da bi to mogla, potrebna joj je svjesna i potpuna obnova sloge, jedinstva, optimizma, samopouzdanja i požrtvovnosti jer samo s takvim duhom Hrvatska se mogla obraniti i samo s takvim duhom Hrvatska se može razvijati i očuvati i u posve novim okolnostima."
U komentaru se navode i riječi biskupa Šaško na misi uz 20. obljetnicu priznanja Hrvatske kojima je citirao papu Bendikta XVI. "da je pripadnost Hrvatske europskim političkim institucijama 'logična, pravedna i nužna'«. Takav izričiti i jednoznačni stav, koji je ponajprije dobronamjerna smjernica vjernicima, promišljeno je služenje Crkve dobru hrvatskoga naroda koji ima puno razloga biti oprezan i kritičan jer se više puta u svojoj povijesti teško opekao."
Krešimir Cerovac osvrće se na razinu čestih tendencioznih napada usmjerenih prema papi Benediktu XVI. od mnogih svjetskih medija koji su, možda, ponekad potaknuti željom za zaradom, jer skandal prodaje novine, ali ipak mnogo više inspirirani mržnjom prema Crkvi i Papi, koju onda još prati i velika doza neznanja i površnosti.
U intervjuu dr. Damir Pešorda, profesor, književnik, novinar, progovara o aktualnom hrvatskom društvenom trenutku, o poznavanju i očekivanjima od Europske Unije, o pozicioniranju Hrvatske u regiji i poštivanju vlastitoga suvereniteta, o slabljenju demokracije u velikim zajedničkim sustavima, o odnosima prema Srbiji i slično. Otvoreno zastupa mišljenje da bi vlasti za eventualno povlačenju tužbe protiv Srbije, za to dopuštenje trebale dobiti od naroda na referendumu.
Mladi hrvatski znanstvenik dr. Tomislav Domazet Lošo, koji je otkrio metodu genomske filostratigrafije, a što je iznimno važno otkriće za liječenje raka, svjedoči o svojoj vjeri te ističe da "nema sukoba između vjere i evolucijske biologije".
Svećenik Zagrebačke nadbiskupije i ravnatelj NKG-a u Zagrebu Marijan Franjčić, koji je doktorirao na temu Religijska inkulturacija i razvoj interkulturalne osjetljivosti u nastavi vjerskoga odgoja" u rubrici Susret svjedoči: Vjerski odgoj mladih najbolji je doprinos Crkve u borbi protiv suvremene kulture nihilizma, relativizma, pragmatizma i hedonizma.
Reportaža novinara Vlade Čuture predstavlja župu sv. Stjepana Prvomučenika Čerin u Hercegovini, a mladi sa svojih stranica na poručuju: "Ljudi, nova je godina! Ne bojte se!".
"Politički testament čovjeka koji je rušio Tuđmana" novi je nastavak povijesnog feljtona na temu "Slobodni izbori i dirigirana sloboda?" (gk)
