HR
Izvještaj o pohodu dubrovačkoga biskupa Mate Uzinića požarom opustošenim područjima i njihovim stanovnicima te fotografijama koje zorno prikazuju razorne posljedice vatrene stihije nalaze se na naslovnici novoga broja Glasa Koncila, 31. u tekućoj godini, s nadnevkom od nedjelje 2. kolovoza. "Vjernici su zahvalni svom biskupu što im je pokazao blizinu u tim za njih teškim trenutcima u kojima su neki izgubili stoljetni trud, ne samo osobni, nego i svojih predaka. Ipak, Bogu su zahvalni što osim materijalne i duševne štete nije bilo ljudskih žrtava", završava izvještaj o pastirskom pohodu dubrovačkoga biskupa pogođenim dijelovima svoje mjesne Crkve.
"Konsenzus ipak nije čudo?" Taj naslov - pozornost valja obratiti na znak pitanja - nosi redoviti komentar urednika Glasa Koncila mons. Ivana Miklenića. Dakako, riječ je o konsenzusu svih političkih stranaka o napuštanju arbitražnoga postupka o definiranju granice sa Slovenijom. U prilog tezi o čudu urednik navodi činjenicu da je "prvi put u posljednjih 15 godina, a da pri tom nije bilo nikakve političke međustranačke trgovine" postignuto suglasje oko važnoga hrvatskoga interesa. No mons. Miklenić ujedno ističe činjenicu da iste te stranke do sada nisu imale sličnoga sluha kada je riječ o drugim vitalnim hrvatskim interesima, poput populacijske politike, spajanja zelene i plave Hrvatske i otvaranja prometnih pravaca prema srednjoj Europi, proglašenja gospodarskoga pojasa na Jadranu. Stoga se urednik pita: "Koliko se to dogodilo radi zaštite nacionalnoga interesa, a koliko zbog predizborne kampanje?"
Na 2. stranici Glas Koncila donosi vijest o predstavljanju Izjave Komisije Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax" o potrebi poštivanja međunarodnoga prava u razgraničenju između Hrvatske i Slovenije. Tjednik prenosi cjelovitu izjavu, u kojoj se, pored ostalih naglasaka od kojih su neki gotovo izmakli pozornosti hrvatske javnosti u posljednjim godinama, ističe stav da se "granični sporovi podastiru Međunarodnom sudu UN-a u Haagu kao najiskusnijoj i najkompetentnijoj međunarodnoj sudskoj instanci za rješavanje graničnih sporova između država".
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr
Među izvještajima iz života Crkve u Hrvatskoj posebno se ističe onaj s proslave zaštitnika šibenske katedrale sv. Jakova. Misu je predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico. Glas Koncila prenosi i osvrt na dijalog između Srpske pravoslavne Crkve i Hrvatske biskupske konferencije o budućoj kanonizaciji bl. Alojzija Stepinca, koji je nuncij izrekao na druženju sa svećenicima nakon mise. "Rekao je da je službeni proces u Vatikanu završio s pozitivnim zaključkom, što znači da je bl. Alojzije za nas katolike sigurno svetac i samo se čeka trenutak proglašenja svetim", stoji u vijesti.
Sjećanja puna ponosa, ali i boli zbog onih koji su dali svoje živote u Domovinskom ratu te zbog toga što su "naši heroji osloboditelji poniženi i obezvrijeđeni" (riječi iz naslova), izviru iz intervjua koji je Petar Malbaša, televizijski snimatelj koji je svojom kamerom zabilježio mnoge povijesne trenutke iz Domovinskoga rata, dao u povodu predstojećega Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. "U Domovinskom ratu poginulo je devetnaest snimatelja, novinara i tehničara. Ni u Vijetnamskom ratu nije ih poginuo toliki broj. Nacionalna televizija trebala je snimiti dokumentarce o našim herojima koji su se borili perom i kamerom za istinu o Domovinskom ratu. Nažalost nije", rekao je između ostaloga Malbaša.
Reportaža na "duplerici" upoznaje čitatelja sa životom župne zajednice Gospe Karmelske u Pirovcu, dok mladi suradnici Glasa Koncila na svoje dvije stranice progovaraju svojim vršnjacima o vrjednoti zajedništva.
"Idemo onamo gdje postoji najveća potreba ljudskog srca." Tako poslanje svoje redovničke zajednice predstavlja, u rubrici "Susret u Godini posvećenoga života", o. Marko Stipetić, član družbe Misionara Srca Isusova.
Kipar Izidor Popijač slavi pola stoljeća svojega likovnoga stvaralaštva i tim je povodom s čitateljima Glasa Koncila podijelio svoja umjetnička promišljanja. Kipar, kojemu prodornost riječi ne zaostaje puno za kiparskim umijećem, doživljava umjetnika - sebe - kao "specifičnoga katalizatora Božjega htijenja". Svoja je sjećanja i iskustva s čitateljima katoličkoga tjednika također podijelio hrvatski branitelj Boris Grubišić.
Rubrika "(Pri)govor znanosti" u novome se broju zauzima za slobodu znanstvenoga istraživanja i predstavljanja javnosti rezultata tih istraživanja. Konkretno, govori o zahtjevu koji su akademici, profesori i znanstvenici uputili predsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonku Kusiću da ta institucija donese deklaraciju o slobodi znanstvenoga istraživanja. Neposredni povod zahtjevu su "nedavno medijsko i političko nasilje nad autorima knjige 'Jasenovački logori - istraživanja'". (dag, gk)
