HR
Izvješćem s pedagoških radionica i okruglim stolom završila je u četvrtak 5. siječnja u Međubiskupijskomu sjemeništu na zagrebačkoj Šalati trodnevna Katehetska zimska škola. Stručni skup na temu "Otajstvo Kristova života – dvanaestogodišnji Isus u hramu – Zadivljenost kao pedagoški princip", u čijemu je radu sudjelovalo oko 500 osnovnoškolskih vjeroučitelja, organizirao je Nacionalni katehetski ured HBK u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje (AZOO).
Predstavnici voditelja pedagoških radionica ukratko su iznijeli rezultate rada u trima radionicama kroz koje su prošli vjeroučitelji. U prvoj pedagoškoj radionici "Prispodobe i otajstva vjere na drukčiji nači" vjeroučitelji su na temelju zadanih biblijskih i ostalih književno-umjetničkih tekstova radili na određenim zadacima. U drugoj "O svakodnevnim predmetima u vjeronaučnoj nastavi" vjeroučitelji su, uz pomoć svakodnevnih predmeta, oživjeli biblijske scene kroz glazbeni i likovni izričaj.
Treću radionicu vodili su viši kustosi i kustosi Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja pod nazivom "Kako su nedokučive njegove odluke, i neistraženi njegovi putovi". U izvješću su istaknuli da je cilj pedagoške radionice bio potaknuti sposobnost opažanja višedimenzionalnosti svijeta i života kako bi se u radu s učenicima mogao primjenjivati estetski model učenja kojim se kod učenika razvija kritičko preispitivanje i navike opažanja.
U okruglomu stolu kojim je moderirao pročelnik Nacionalnog katehetskog ureda dr. Ivica Pažin sudionici su se osvrnuli na temu, strukturu i rad Katehetske zimske škole (KZŠ). Dr. Alojzije Hoblaj s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno predavač na stručnom skupu, ustvrdio je da je tema KZŠ prava i zahvalna tema koju vjeroučitelji i katehete trebaju ostvarivati u svomu radu. Podsjetio je kako su vjeroučitelji nužno usmjereni prema otajstvu koje je nedefinirano i neograničeno, te da "otajstveno ne znači bježati od znanosti".
Dr. Hoblaj je pozvao vjeroučitelje da se što više angažiraju u otkrivanju suodnosa između vjere i znanosti, koje se, dodao je, ne suprotstavljaju nego nadopunjuju. Istaknuo je da vjeroučitelji trebaju biti "izvrsni transformatori u metodičkome smislu onoga što se u horizontu otkriva kao neistraženo". Tema stručnoga skupa je neiscrpiva jer, ustvrdio je, dijete čim se rodi promatra i otkriva svijet. Ona je iznimno izazovna za vjeroučiteljski rad. Zato su, zaključio je, teologija i pedagoški rad vjeroučitelja neiscrpni, jer se bave otkrivanjem otajstvenoga.
Osvrnuvši se na temu stručnoga skupa, dr. Pažin ustvrdio je da je tema zadivljenosti kao pedagoškoga principa od 70-ih godina bitno zapostavljena u pedagoškim, didaktičkim i metodičkim razmišljanjima. (ika / gk)
