Objavljeno: 29.11.2015.
Svećenik zagrebačke Nadbiskupije vlč. mr. Vlado Mikšić uspješno je položio Rigorosum (završni ispit) i obranio doktorsku disertaciju „Der Josephinismus in der Diözese Zagreb, zwischen 1780-1790. (Jozefinizam u Zagrebačkoj biskupiji između 1780. - 1790.) na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Beču pred komisijom: o. Univ.- Prof. Dr. Ludger Schweinhorst- Schönberg, predsjedavajući komisije te članovima, o. Univ.- Prof. Dr. Rudolf Prokschi i ao. Univ.- Prof. MMag. DDr. Rupert Klieber u srijedu 7. listopada 2015. Mentor disertacije bio je em. O. Univ.-Prof. Dr. Karl Heinz Frankl koji zbog zdravstvenih razloga nije mogao sudjelovati u radu komisije.
Običaj je na bečkom Sveučilištu da kandidati za doktorat ne brane samo radnju već i da polažu završni ispit iz glavnog predmeta iz kojeg pišu disertaciju i iz izbornog predmeta iz kojeg slušaju seminare i konačno na Rigorosumu polažu ispit. Iz osnovnog premeta, Crkvena povijest vlč. V. Mikšić uspješno je položio papinstvo u 19. st. Izborni predmet bio je patrologija iz koje je kandidat prezentirao tematiku: lex oradndi- lex credendi na osnovu anafore Bazilija Velikog. Obrana disertacije sastojala se u prezentiranju 12 poglavlja koje je kandidat obradio. Radi se o uvodnom dijelu koji na širokim osnovama predstavlja prosvjetiteljstvo i apsolutizam.
Autor donosi i pregled jozefinizma u hrvatskoj historiografiji. Na osnovu povijesno - posljedične strukture autor je prezentirao obrađena poglavlja: Uređenje granica zagrebačke biskupije u 18. st., osnivanje novih župa, zatvaranje hrvatskih odgojnih zavoda u Boloni i Beču i uvođenje Centralnih sjemeništa, a jedno od njih kratkotrajno je djelovalo i u Zagrebu kojem je rektor bio poznati zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac. Edikt o toleranciji koji je jedan od najznačajnijih crkveno- političkih mjera cara Josipa II posebno je naglašen i bogato ilustriran. Slijedilo je predstavljanje i poglavlje o ukidanju bratovština, jozefinističkom uređenju Stolnog kaptola zagrebačkog, ukidanju Zagrebačkog obreda i kao najpoznatija stvar iz jozefinističkog doba, ukidanje crkvenih Redova, kod nas Pavlina i brojnih samostana ostalih Redova. Veliki doprinos navedenog djela, koga je autor nazvao pionirskog rada, sastoji se u tome da je autor svoja istraživanje bazirao na izvorima posebno iz Haus- Hof Staatsarchiv-a u Beču i samim time svima koji će proučavati 18. stoljeće Trojedine Kraljevine stvorio preduvjete za daljnja istraživanja ne samo jozefinizma već i druge polovice 18. stoljeća.
Vlč. Vlado Mikšić rođen 23. listopada 1971 u Karlovcu, župa sv. Franje Ksaverskog - Švarča svećenik je zagrebačke Nadbiskupije. Diplomirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao na bečkom Sveučilištu također iz crkvene povijesti. Kao župni vikar službovao je u zagrebačkim naseljima: u Retkovcu u župi svetog Pavla, na Trešnjevki u župi svetog Josipa radnika, te u župi svetog Petra u Dugoj Resi i svetog Vida u Brdovcu. Tijekom studija u Beču bio je pastoralni pomoćnik u župama Rust, Oggao i Mörbisch. Kao župni upravitelj djelovao je u župi svetog Petra u Prišlinu, a kao pastoralni pomoćnik u župi Presvetog Srca Isusova u karlovačkom Novom Centru. Trenutno vrši službu subsidijara u župi BDM Snježne i pri Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu. (A. S.)
