Aktualnosti

Svečanost krunidbe slike Majke Božje od Kamenitih vrata, prigodom 200. obljetnice njezinog čudesnog očuvanja u požaru 31. svibnja 1731. godine, velebno je proslavljena 31. svibnja 1931. godine na raskošno okićenom Trgu sv. Marka. „Odbor za jubilejsku proslavu Majke Božje u Kamenitim vratima u Zagrebu„ osim što je sudjelovao u prikupljanju priloga za zavjetne krune, dao si je i mnogo truda kako bi sam dan jubileja i svojim izvanjskim sjajem bio dostojan slave Majke Božje i Božanskoga Djeteta. Opširan izvještaj s mnoštvom fotografija o proslavio donio je časopis „Svijet“ na svojim stranicama u broju 23, od 6 lipnja 1931. godine.

Velikom ljubavlju i osobnom požrtvovnošću gospođa Brunšmid je uz pomoć ravnateljice škola milosrdnih sestara č. s. Angele Jakovljević te požrtvovnih i odličnih učiteljica zagrebačkih osnovnih škola gđe. Kolognat i gđice Marin, organizirala procesiju mladeži u narodnim nošnjama i bjelini koje su nosile sliku i skupocjene krune Majke Božje i Isusa. Ulice Gornjega i Donjega grada bile su okićene cvijećem, zelenilom i trobojnicama, a i same fotografije svjedoče o velikom broju sudionika. Među uzvanicima bio je i kraljevski bračni par Aleksandar i Marija, koji su imali i posebno mjestu na Trgu sv. Marka.  
  
Procesija je krenula već u 8 sati ujutro s Gornjega grada, preko Jelačićeva trga, Ilicom, Mesničkom ulicom do svečane bine ispred južnog portala crkve sv. Marka, a u kojoj su sudjelovali tadašnji zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer, svečana asistencija te tadašnji župnik mons. dr. Svetozar Rittig. Sliku i novoizrađene krune, djelo prof. Joze Kljakovića i zlatara V. Mesića, blagoslovio je nadbiskup Bauer na završetku procesije, a predali su mu ih tadašnji gradski načelnik dr. Stjepan Srkulj i cjelokupni Odbor od pedesetak članova. Nakon blagoslova, nadbiskup Bauer je održao pontifikalnu misu te je pričešćivao pobožne vjernike. Nakon mise župnik Rittig je održao propovijed.

Zagrebački misterij

Poslije podne u 6 sati propovijed je održao kaptolski franjevac o. Teofil Harapin, a onda je u procesiji okrunjena slika nošena do Kamenitih vrata gdje je vraćena na oltar, kojeg je nakon požara 1731. godine podigla udovica Modlar. U pola deset sati uvečer na Trgu sv. Katarine, uz sudjelovanje „najodličnijih hrvatskih glumaca“, prikazano je scensko skazanje ili „zagrebački misterij“ dr. Velimira Deželića ml. pod naslovom „Majka Božja od Kamenitih Vrata“ s glazbom dr. Božidara Širole. Tekst tog mirakula nastao je na temelju kratkog zapisa Adama Baltazara Krčelića, gotovo suvremenika događaja u gradu Zagrebu 31. svibnja 1731. godine, kada je slika ostala nepovrijeđena u požaru, a udovica Modlar dala podići oltar pod svodom gradskih vrata.

Sam Deželić, opisujući poruku tog glazbeno-scenskog pučkog skazanja, koji se temelji upravo na podizanju oltara nakon požara i zapletu oko stalnog suprostavljanja Griča i Kaptola, ističe da je „misterij, duhovno čudo Majke Božje od Kamenitih vrata – da Grič i Kaptol stanu kao brat uz brata – i da odsada Ona bude jednom gradu jedna zaštitnica“.

Navodeći nadalje da je zajednička teška nesreća strašnih požara dala zgodu za međusobno zajedničko pomaganje, Deželić zaključuje: „U nevolji su se napokon prepoznala braća i ujedinjene molitve nevoljnih stradalaca pred slikom Gospe, pod svodom onih vrata koja su vodila s Griča na Kaptol, te molitve spojile su i složile Zagreb“. To potvrđuju i završne riječi misterija: „Zaštitnica Griča i Kaptola, Zagreb grada i sviju Hrvata, neka bude sada i navijeke Majka Božja od Kamenih vrata“.

Osim dragocjenih kruna koje se i danas nalaze na slici Majke Božje od Kamenitih vrata, u spomen na proslavu 200. obljetnice, izrađena je umjetnički bogato izvezena misnica u svili i brokatu, s čudotvornim i časnim likom Majke Božje. Misnica je izrađena u ateljeu sestara milosrdnica u Frankopanskoj u Zagrebu.

Nacrt i vez za misnicu načinila je s. Pacis Ivančić, a ostale platnene stvari za oltar s. Korona Prelesnik. Njihovom uspjehu, kao i ulozi svih ostalih sestara milosrdnica koje su sudjelovale u proslavi, treba zahvaliti časnoj Majci s. Ignaciji Pavičić, koja je s toliko duše i ljubavi promicala sva potrebna djelovanja u slavu Majke Božje, bilježi župnik Rittig u svom spomen-spisu „Majka Božja u Kamenim vratima 1731-1931)“. Zadovoljan uspjehom proslave, mons. Rittig zaključuje da je Jubilej pokazao cijeloj javnosti „kako se mogu stvari najveće umjetničke vrijednosti izvesti i u našoj zemlji“.