Aktualnosti

Međunarodni znanstveni simpozij prigodom 100. obljetnice rođenja Tomislava Janka Šagi-Bunića održao se u petak 20. u subotu i 21. listopada 2023. u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.



Simpozij su uveličala 32 predavača s izlaganjima koja su mahom plod novijih istraživanja bogate i široke ostavštine Tomislava Janka Šagi-Bunića iz različitih stajališta.

Organizator simpozija bio je Katolički bogoslovni fakultet, a suorganizatori Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića i izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost s kojom je Šagi-Bunić usko povezan.

Simpoziju je trebao prisustvovati i zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša koji je izostao zbog zasjedanja Biskupske sinode u Rimu, no njegovu je pozdravnu riječ prvoga dana simpozija pročitao brat Dario Tolić. Simpozij su otvorili prof. dr. sc. Josip Šimunović, dekan KBF-a, izv. prof. dr. sc. Anto Barišić, provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda B. Mandića te dr. sc. Stjepan Brebrić, direktor Kršćanske sadašnjosti.

Okupljenima se na početku obratio prof. Josip Šimunović, dekan KBF-a: "Svečano obilježavanje rođenja osobe može biti poticaj da pokušamo nešto uzeti iz njezina života i rada te tako nastojimo obogatiti sebe, druge oko sebe, ali i djelić svijeta koji nam je darovala Božja dobrota i ljubav. Profesor Šagi-Bunić bio je osoba koja je ostavila trag na hrvatskome tlu XX. stoljeća. Njegova veličina i širina kao svećenika redovnika, teologa i znanstvenika, vjerujem da će doći do izražaja i u promišljanjima predavačica i predavača na ovom međunarodnom znanstvenom simpoziju“, rekao je.

„Sva pokoncilska gibanja Crkve u Hrvatskoj, traženja, izazovi, ponekad i nesporazumi koje je za sobom donio Koncil, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, na ovaj ili onaj način u većoj ili manjoj mjeri ogledaju se u pisanoj ostavštini Šagi-Bunića, njegovih pothvata i raznih inicijativa. Nadam se da će to opravdati i predavanja na ovom simpoziju“, kazao je na početku simpozija prof. Anto Barišić, provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda B. Mandića.

„Ovdje smo radi istraživanja Šagi-Bunićeva teološkog stvaralaštva u prvome redu. Stvari možemo pristupiti kao da privremeno vadimo dragocjenosti iz riznice, iz muzeja, a zatim ćemo ih vratiti u vitrine i skloniti u deponije. Možemo i tako, da si barem posvijestimo potrebu teološkog služenja pa i obvezu - o kakvoj je Šagi-Bunić govorio - da današnjemu čovjeku ne uskratimo teologiju, da to bude poput Boetijeve 'utjehe filozofije' makar i jedna 'utjeha teologije'“, istaknuo je među ostalim dr. sc. Stjepan Brebrić, direktor i glavni urednik Kršćanske sadašnjosti.

>>> Održan prvi dan simpozija 'Tomislav Janko Šagi-Bunić: Život i djelo'

Prvoga dana simpozija izmjenjivala su se tri moderatora (fra Goran Rukavina, OFMcap., prof. dr. sc. Nenad Malović i prof. dr. sc. Mario Cifrak), a svoja su predavanja izložili mnogi predavači, među kojima i mons. Ivan Milovan (Sjećanje iz studentskih dana na profesora T. J. Šagi-Bunića), mr. sc. Tomislav Trandler (Životni put Tomislava Janka Šagi-Bunića), online uključivanjem prof. dr. sc. Georgios Marzelos (Tomislav Janko Šagi-Bunić i problem izvorâ kalcedonske definicije), izv. prof. dr. sc. Andrea Filić (Recepcija rezultata Šagi-Bunićevih istraživanja kristološke problematike 5. stoljeća u djelima inozemnih teologa), doc. dr. sc. Josip Knežević (Postkalcedonska kristologija u djelima T. J. Šagi-Bunića. Poveznica Proklove kristologije s kristologijom neokalcedonizma) i drugi (više pogledajte ovdje).

>>> Fotografije s prvoga dana simpozija pogledajte ovdje

Drugi dan simpozija moderirali su doc. dr. sc. Stipo Kljajić, prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić i fra Eugen Pavlek, OFMCap. Kao predavači sudjelovali su prof. dr. sc. Ivan Šarčević (Sarajevo) (Kršćanstvo i politika – Crkva i hrvatstvo), izv. prof. dr. sc. Zorica Maros (Sarajevo) (Društvene i etičke implikacije civilizacije ljubavi), izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta (Tomislav Janko Šagi-Bunić u službi Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu), doc. dr. sc. Vanda Kraft Soić (Glavne poruke u akademskim govorima Tomislava Janka Šagi-Bunića), dr. sc. Stjepan Brebrić (Teološka kultura u Šagi-Bunićevoj viziji Kršćanske sadašnjosti), doc. dr. sc. Kristina Vujica pročitala je izlaganje prof. dr. sc. Željka Tanjića koji nije mogao prisustvovati simpoziju (Međunarodna teološka komisija i Šagi-Bunićevo članstvo u njoj), prof. dr. sc. Ivan Bodrožić (Problem rebaptizacije u Crkvi prvih stoljeća prema T. J. Šagi-Buniću), doc. dr. sc. Suzana Peran (Recepcija Šagi-Bunićeva teološkog, znanstvenog, kulturnog i društvenog djelovanja u medijima), izv. prof. dr. sc. Anto Barišić (Dijaloški putovi T. J. Šagi-Bunića u svjetlu korespondencije i zapisa), izv. prof. dr. sc. Marko Medved (Tomislav Janko Šagi-Bunić o povijesti i historiografiji), doc. dr. sc. Martina s. Ana Begić (Moralno-duhovna obnova hrvatskog društva), dr. sc. Aleksander Horowski (Rim) (Neuspjela reforma kapucinskih konstitucija tijekom generalnog kapitula 1958. godine), doc. dr. sc. Ante Bekavac (Redovništvo u teološkoj misli T. J. Šagi-Bunića s osvrtom na hercegovačke franjevce), prof. dr. sc. Franjo Podgorelec (Teološki doprinos T. J. Šagi-Bunića popularizaciji te procesu beatifikacije i kanonizacije sv. Leopolda Bogdana Mandića).

>>> Fotografije s drugoga dana simpozija pogledajte ovdje

Na kraju simpozija prof. Anto Barišić zahvalio je svima na sudjelovanju te organizatorima i suorganizatorima, članovima organizacijskog i programskog odbora, direktoru dr. sc. Stjepanu Brebriću i djelatnicima Kršćanske sadašnjosti. Dodao je da ga je ganula gesta KS-a koji je u prigodi ovoga simpozija i 100. obljetnice rođenja Tomislava Janka Šagi-Bunića poklonio buket od stotinu ruža.

Simpozij je zaokružen euharistijskim slavljem u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na Kaptolu kojim je predsjedao zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško.

U svojoj se propovijedi osvrnuo i na samoga prof. Tomislava Janka-Šagi Bunića o čijem je životu i djelu održan međunarodni znanstveni simpozij. ”Naš subrat, prof. Šagi-Bunić kao patrolog radi tih se odnosa rado vraćao do crkvenih otaca i upućivao na određena ponašanja kršćana, počevši od Pisma Diognetu iz 2. stoljeća i samih početaka Crkve. Pismo u kojemu se kaže da se kršćani izvanjski ne razlikuju od drugih ljudi živeći u određenom životnom ozračju, ali živeći u svojoj domovini žive kao stranci budući da je njihova istinska domovina na nebesima. Borave na zemlji, ali je njihovo istinsko veličanstvo Nebo. Poštuju zakone, ali svojim životom nadilaze zakone. Primjerice, već je tamo napisano da kršćani rađaju djecu, ali ne odbacuju djecu, ne odbacuju novorođenčad. Baš je tamo rečenica da onako kako se duša nalazi u tijelu, tako se kršćani nalaze u svijetu. Ipak, Isusov odgovor nije politički, društveni. Isus odgovara teološki. On kaže da je i Bogu trebati podati, vratiti ono što je njegovo. A njegova je zemlja i sve što postoji, pa i čovjek. Svaki čovjek pripada Njemu i dolazi na svijet kao život koji sjaji poput dragocjena zlatnika na kojemu je utisnuta Božja slika i natpis: Ti pripadaš Božjoj blizini. Upisan si u Njegovu ljubav. Vrati dakle Bogu, ono što pripada Bogu. Vrati mu samoga sebe”, rekao je biskup Šaško.