Sveti Otac

Draga braćo i sestre, dobar dan!

Danas, na blagdan Presvetog Trojstva, Evanđelje svetog Ivana donosi nam ulomak iz dugog oproštajnog govora, koji je Isus izgovorio netom prije svoje muke. U tome govoru objašnjava učenicima najdublje istine o sebi; i tako je opisan odnos između Isusa, Oca i Duha Svetoga. Isus zna da je blizu ostvarenja Očeva nauma, koji će se ispuniti njegovom smrću i uskrsnućem; zato želi zajamčiti svojima da ih neće napustiti, jer će njegovu misiju nastaviti Duh Sveti. Duh Sveti će nastaviti Isusovu misiju, Duh će voditi Crkvu naprijed.

Isus otkriva u čemu se sastoji ta misija. Prije svega, Duh nas uvodi u razumijevanje mnogih stvari koje nam sam Isus još ima za reći (Iv 16, 12). Nije riječ o novim ili posebnim učenjima, već potpunom razumijevanju svega što je Sin čuo od Oca i koje je obznanio učenicima (usp. r. 15). Duh nas vodi u nove životne situacije pogleda uprta u Isusa i, u isto vrijeme, otvorena budućim događajima. On nam pomaže kročiti u povijesti čvrsto ukorijenjeni u evanđelju i ujedno s dinamičnom vjernošću našima tradicijama i običajima.

No, misterij Trojstva također govori o nama, o našem odnosu s Ocem, Sinom i Duhom Svetim. Naime, po krštenju, Duh Sveti nas je smjestio u srce i sam život Boga, koji je zajedništvo ljubavi. Bog je "obitelj" koju čine tri osobe koje se toliko ljube da tvore jedno. Ta "Božja obitelj" nije zatvorena u sebe samu, već je otvorena, priopćava se u stvaranju i povijesti, i ušla je u svijet ljudi pozvati sve da joj se pridruže. Trinitarni obzor zajedništva nas sve obuhvaća i potiče nas da živimo u ljubavi i bratskom zajedništvu, uvjereni da tamo gdje je ljubav, tamo je Bog.

Naša stvorenost na sliku i priliku Boga-zajedništva nas poziva da shvaćamo sebe same kao bića-u-odnosu i da živimo međuljudske odnose u solidarnosti i uzajamnoj ljubavi. Ti odnosi se ostvaruju, prije svega, u našim crkvenim zajednicama, da sve jasnije dolazi do izražaja slika Crkve kao slike Trojstva. Ali oni se ostvaruju i u svakom drugom društvenom odnosu, od obitelji do prijateljstava na radnome mjestu: to su konkretni mogućnosti koje nam se nude za izgrađivanje sve bogatijih ljudskih odnosa, sposobnih za uzajamno poštivanje i nesebičnu ljubav.

Blagdan Presvetog Trojstva poziva nas da se aktivno uključimo u svakodnevne događaje da bismo bili kvasac zajedništva, utjehe i milosrđa. U toj misiji podupire nas snaga koju nam Duh Sveti daje: ona se brine za tijelo čovječanstva ranjeno nepravdom, ugnjetavanjem, mržnjom i pohlepom. Djevica Marija je u svojoj poniznosti prihvatila Očevu volju i začela Sina po Duhu Svetom. Neka nam ona, zrcalo Trojstva, pomogne ojačati našu vjeru u otajstvo Presvetog Trojstva i utjelovi ga odlukama i stavovima ljubavi i jedinstva.

Nakon Angelusa
Draga braćo i sestre!
Jučer je, u Cosenzi, blaženim proglašen Francesco Maria Greco, dijecezanski svećenik, utemeljitelj Sestara malih radnica Presvetog srca Isusova i Marijina. Na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće bio je animator redovničkog i društvenog života svoga grada, Acrija, gdje je vršio svu svoju plodnu službu. Zahvaljujmo Bogu za tog uzornog svećenika.

Sutra će u Istanbulu, u Turskoj, započeti Prvi svjetski humanitarni samit, na kojem će se razmišljati o mjerama koje treba poduzeti kako bi se odgovorilo na dramatične humanitarne prilike izazvane sukobima, problemima okoliša i ekstremnim siromaštvom. Pratimo molitvom sudionike na tome sastanku da se zauzmu za predano ostvarivanje glavnog humanitarnog cilja: spasiti život svakog ljudskog bića, bez iznimke, posebno nevinih i bespomoćnih. Sveta Stolica će također sudjelovati na tome sastanku na vrhu. Tijekom današnjeg dana na samit će otputovati državni tajnik kardinal Pietro Parolin.

U utorak, 24. svibnja, pridružit ćemo se u duhu katoličkim vjernicima u Kini, koji na taj dan slave s posebnom pobožnošću spomen Blažene Djevice Marije "Pomoćnice kršćana", koja se časti u svetištu Sheshan u Šangaju. Zamolimo Mariju da svojoj djeci u Kini dadne sposobnost raspoznati u svako doba znakove ljubavlju ispunjene prisutnosti Boga, koji uvijek prihvaća i oprašta. Neka u ovoj Svetoj godini milosrđa kineski katolici, zajedno sa sljedbenicima drugih plemenitih vjerskih tradicija, uzmognu postati konkretan znak ljubavi i pomirenja. Na taj način, oni će promicati autentičnu kulturu susreta i sklada cijelog društva.

Pozdravljam sve vas, Rimljane i hodočasnike! Posebno mi je zadovoljstvo pozdraviti vjernike pravoslavne mitropolije Berat, u Albaniji, i zahvaljujem im za njihovo ekumensko svjedočenje.
[…]

Svima želim ugodnu nedjelju. Molim vas, ne zaboravite moliti za mene. Dobar tek i do viđenja! (IKA)