Papa Ivan Pavao II. tri je puta posjetio Hrvatsku. Također, Vatikan je jedna od prvih država koja je službeno priznala Hrvatsku. U tome se očituje njegov poseban odnos prema našoj zemlji.
Papa je prvi put posjetio Hrvatsku 1994. povodom proslave 900. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije. U svom govoru na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu 11. rujna, na kojem se okupilo gotovo milijun vjernika, Papa se osvrnuo na ratne prilike u zemlji. Tom je prilikom pozvao vjernike na opraštanje i prihvaćanje bližnjega te zalaganje za mir. Istaknuo je kako "oprostiti znači osloboditi srce osjećaja osvete, koja nije spojiva s izgradnjom kulture ljubavi u kojoj sudjeluje svojim vlastitim doprinosom svaki čovjek dobre volje“.
U svome drugom trodnevnom posjetu Hrvatskoj 1998. godine Papa se susreo s mladima pred zagrebačkom prvostolnicom te ih je pozvao da traže rješenja u svjetlu Evanđelja, a ne bijegom u hedonizam, konzumerizam, u drogama ili alkoholu. Drugog dana posjeta u marijanskom svetištu u Mariji Bistrici proglasio je blaženim kardinala Alojzija Stepinca, jednog od najvećih crkvenih velikodostojnika. Posjetio je i Split u povodu 1700. obljetnice grada i svetište Gospe od Otoka u Solinu.
Treći je put Papa boravio u Hrvatskoj od 5. do 9. lipnja 2003. Svoj je posjet započeo u Dubrovniku gdje je proglasio blaženom Mariju Propetog Petković, utemeljiteljicu družbe Kćeri milosrđa. U Osijeku se Papa obratio zemljoradnicima istaknuvši važnost njihova truda i da im se prizna „prava vrijednost u sveukupnome razvoju društvene zajednice“.
Na velikom euharistijskom slavlju u Rijeci Papa je naglasio važnost obitelji te dodao kako brak i obitelj predstavljaju jednu od najvrednijih ljudskih vrijednost. Pozvao je roditelje da „preuzmu odgovornost ljudskoga i kršćanskoga odgoja svoje djece, koristeći se također pomoći odgojnih stručnjaka te ozbiljnih i dobro pripravljenih vjeroučitelja“. Petodnevni posjet Hrvatskoj Papa je završio u Zadru gdje se i oprostio od hrvatskih vjernika.
Nužni kolačići - omogućuju interakciju s uslugom ili internetskom lokacijom kako biste mogli pristupiti osnovnim značajkama za pružanje te usluge. Odnose se na zatraženu uslugu kao što je, npr. identifikator sesije trenutačnog posjeta.
Funkcionalni kolačići - omogućuju internetskoj stranici pružanje poboljšane funkcionalnosti i personalizaciju, npr. pamćenje jezika na kojem se prikazuje sadržaj stranica toga internetskog mjesta.
Statistički kolačići - omogućuju prikupljanje podataka u agregiranom obliku bez identificiranja samoga korisnika. Služe za praćenje ponašanja korisnika na internetskoj stranici u svrhu istraživanja tržišta i praćenja analitike. Ovi uvidi omogućuju internetskoj stranici poboljšavanje sadržaja i razvijanje boljih značajki koje unaprjeđuju korisnički doživljaj.
Marketinški kolačići - omogućuju prikupljanje informacija o navikama i ponašanju korisnika na internetskom mjestu radi objavljivanja relevantnih oglasa za korisnika usklađenih s njegovim interesima. Također se mogu koristiti i za mjerenje učinkovitosti neke kampanje.
