Rodio se u Trnavi u Slovačkoj 1788. godine. Školovanje je započeo u Ostrogonu, nastavio u Trnavi, a studij teologije i kanonskog prava započeo je na Bečkom sveučilištu te ga završio u Trnavi. Zaređen je 1811. godine, a doktorirao 1819. U Ostrogonu je 1825. imenovan kanonikom. Velikim prepozitom zagrebačkog Kaptola imenovan je 1832., a biskupom 1837. godine.

Početkom 1849. Haulik je pokrenuo Zagrebački katolički list kao organ katoličke obnove, branitelja integriteta crkve pred naletom liberalnih i radikalnih struja među svećenstvom. Za katolički odgoj ženske mladeži doveo je milosrdnice reda sv. Vinka kojima je izgradio samostan i crkvu u današnjoj Frankopanskoj ulici, a u okrilju samostana uz pučku školu osnovana je i ženska učiteljska škola, dječji vrtić te vezilačka radionica. 20. kolovoza 1850. car je odobrio postupak za uzvišenje Zagrebačke biskupije na nadbiskupiju, a Sveta Stolica je taj čin potvrdila bulom „ubi primum placuit“ 15. prosinca 1852. godine.

Nakon sklopljenog konkordata Zagrebačka je biskupija osigurala punu neovisnost, a Franjo Josip I. Svetoj Stolici je predložio da se nadbiskup imenuje krunskim kardinalom što je i učinjeno 1856. godine. Haulik je uveo duhovne vježbe za svjetovno i redovničko svećenstvo, 1856. utemeljio je zakladu, a 1858. osnovao prvu javnu pučku posudbenu knjižnicu i čitaonicu.

Preuredio je i park Maksimir, a radio je i na obnovi zagrebačke katedrale. Bio je i veliki pokrovitelj Glazbenog društva, danas Hrvatskog glazbenog zavoda, a 1855. nabavio je i nove orgulje za katedralu. Umro je 11. svibnja 1869. godine. 

Izvor: Maruševski, O. (1995) Juraj Haulik. U: F. Mirošević, ur. Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 461-473.