Pet je godina prošlo od kada je Zagreb pogodio razorni potres u kojem je život izgubila mlada djevojka Anamarija Carević. Mnogi su tada ostali bez krova nad glavom, a stradala je i vrijedna kulturna baština grada, kao i mnoge crkve u Zagrebačkoj nadbiskupiji, osobito zagrebačka katedrala. Tragedija koja je tada pogodila Zagreb ispisala je mnoge tužne sudbine. Na žrtvi Anamarije Carević nastala je Zaklada koja nosi njezino ime, a preko koje se obnavlja Bazilika Srca Isusova i gradi pastoralni centar kao mjesto zajedništva i duhovnog rasta. Da nesreća može ujediniti ljude svjedoči i primjer Čučerja koje je posebno teško stradalo u potresu. Upravo je tamo Caritas dao mnogima nadu da nisu sami i da je Crkva živa zajednica ljudi koji brinu jedni o drugima.
U emisiji
Susret u dijalogu urednice Blaženke Jančić gostovali su upravitelj Zaklade "Anamarija Carević" p. Niko Bilić, voditeljica župnog caritasa u Čučerju Marina Šturlič i ekonom Zagrebačke nadbiskupije preč. Domagoj Matošević.
Jedina izravna žrtva zagrebačkog potresa je Anamarija Carević. Preminula je od posljedica stradavanja 23. ožujka 2020. Anamarija je bila župljanka Bazilike Srca Isusova, a njeno ime danas nosi Zaklada koja je podsjetnik na vrijednost duhovnog života.
Upravitelj Zaklade p. Niko Bilić svjedoči da je Anamarija bila jedno veliko srce, djevojčica koja je imala brojne talente i koja je mnogo svojeg vremena provodila u crkvi i svojoj župnoj zajednici. Stoga i Zaklada putem koje se obnavlja Bazilika Srca Isusova i gradi pastoralni centar u Palmotićevoj, prije svega ima za cilj ono lijepo i Božje u Anamarijinu životu što više čuvati kao uspomenu na jednu djevojčicu koja i sada privlači k Srcu Isusovu, ističe p. Bilić.
U povodu pete godišnjice razornog potresa koji je pogodio Zagreb i odnio život petnaestogodišnje Anamarije Carević, Zaklada u ponedjeljak 24. ožujka 2025. organizira dobrotvorni koncert “Srce u srcu Zagreba” koji će se početi u 20 sati u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski". Koncert će se održati pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, a prihod je namijenjen za obnovu cijeloga kompleksa bazilike Srca Isusova u Palmotićevoj i posebice za izgradnju novoga centra koji će trajno čuvati spomen na Anamariju Carević.
Na koncertu će nastupiti renomirani zagrebački zborovi. Repertoar će obuhvatiti poznata djela klasične i duhovne glazbe. Osim glazbenog programa, posjetitelji će moći razgledati izložbu radova istaknutih akademskih slikara i kipara, koji su Zakladi velikodušno darovali svoja djela.
Prisjećajući se potresa i svega što se tih dana događalo p. Bilić je posvjedočio da su se u Palmotićevoj ujedinili svi kako bi pomogli onima kojima je pomoć tada bila potrebna. Osim toga, isusovci su i u novim uvjetima zadržali sve svoje pastoralne aktivnosti.
Od potresa su u Zagrebačkoj nadbiskupiji oštećene 102 crkve. Najveći dio je obnovljen ili obnova još uvijek traje. Riječ je o konstruktivnoj obnovi nakon koje su uslijedili nužni radovi kako bi se moglo započeti s liturgijskim slavljima u samim crkvama, dok cjelovita obnova još nije izvedena. Za nju ima vremena, ističe ekonom Zagrebačke nadbiskupije Domagoj Matošević. Dodaje da je Zagrebačku nadbiskupiju pogodio i petrinjski potres u kojem su neke crkve više stradale, stoga obnova na tim crkvama još uvijek traje. Ističe da se u 70% objekata normalno održavaju liturgijska slavlja i da se neće dogoditi da bi i jedna crkva ostala neobnovljena.
Ekonom Zagrebačke nadbiskupije preč. Matošević je pojasnio kako je prvi natječaj za obnovu sakralnih objekata koji su stradali u potresu bio je objavljen u siječnju 2021. godine i on je kompletno financiran sredstvima Fonda solidarnosti, što je podrazumijevalo financiranje projektne dokumentacije, izvođenje radova i usluge provedbe projekta. U lipnju 2023. je završio taj Fond solidarnosti i nakon toga brigu za obnovu preuzima Vlada RH. Tu uključuje i Zagrebačka nadbiskupija, pogotovo u izradi projektne dokumentacije koja je također jako skupa te u izradi i postavljanju zamjenskih pastoralnih objekata. Zagrebačka nadbiskupija pomogla je i svim onim župama u kojima je završila konstruktivna obnova, a nisu imali sredstava za cjelovitu obnovu kako bi se mogli vratiti u te obnovljene objekte, ističe Matošević i dodaje da su u tome pomagali i donatori.
Zagrebačka nadbiskupija podigla je nekoliko zamjenskih objekata tj. privremenih bogoslužnih prostora u onim mjestima gdje je bilo očito da će obnova trajati dugo, kao što je slučaj s prostorom na Kaptolu u kojem se, umjesto u katedrali, slave mise. Mnoge župe su svoja slavlja preselila u dvorane, tumači preč. Matošević i dodaje kako se može reći da je to na neki način povratak na izvore kao što su se kršćani u prvim vremenima skupljali po obiteljskim kućama. Smatra da se pastoral normalno odvijao, iako možda ne u potpunoj ljepoti.
Na pitanje je li zbog potresa zaustavljena izgradnja novih crkava, osobito u nekim zagrebačkim kvartovima, kao što je npr. Kajzerica, gdje se Crkva još uvijek za bogoslužja služi neadekvatnim prostorom, preč. Matošević ističe da se pozornost usmjerila na one crkve koje su stradale u potresu, ali da se sada ipak dolazi u fazu kada bi trebalo razmišljati o projektiranju novih crkava na mjestima gdje je pastoralno potrebno.
Matošević je komentirao i obnovu zagrebačke katedrale kao projekt o kojem se najviše svi raspituju ističući kako je to kompleksan projekt s obzirom na potresnu zonu. Konstruktivni projekti za zvonike katedrale koji se sada još izrađuju bit će nešto posebno i naši projektanti će tu pokazati znanje i inovativnost. Matošević je još rekao da je sada konstruktivno obnovljen svod katedrale, radi se na lađi katedrale i na apsidi - to su konstruktivni radovi koji idu svojim tijekom. Nakon toga slijede restauratorski radovi unutar same lađe crkve, a ono što će sigurno zahtijevati najduže vrijeme to je obnova tornjeva, zaključuje Matošević.
U župi Čučerje koja ima oko šest tisuća župljanja mnogima su teško stradali domovi, kao i župna crkva, a vjernici se i danas na misama i drugim pastoralnim aktivnostima okupljaju u privremenom montažnom objektu. U vrijeme potresa njihov župnik bio je preseljen zbog dobi u svećenički dom. Voditeljica župnoga caritasa Marina Šturlić svjedoči da su se vjernici, osim potresa koji ih je pogodio i epidemije koja je tada vladala, našli i u jednoj duhovnoj praznini i bez duhovnoga oslonca. Vrlo brzo su dobili duhovnog pomoćnika vlč. Vladu Razuma, a potom i župnika vlč. Marka Torbara.
U Čučerju je zbog potresa 40 kuća bilo za rušenje, Caritas je skrbio o 280 obitelji, a novi župnik pokrenuo je i niz drugih akcija kako bi se pomoglo ljudima koji su u potrebi, govori voditeljica župnoga caritasa Marina Šturlić.
Putem materijalne pomoći i Caritasa ljudi su se okupljali u zajedništvu s porukom: "Zajedno smo, niste sami!", govori gospođa Šturlić. To zajedništvo očitovalo se i kroz sakramentalni život u župi, ističe Šturlić i dodaje kako se na misama u montažnom objektu danas okuplja i više ljudi jer mnogi su pritisnuti životnim teškoćama došli potražiti Božju pomoć. Istaknula je primjer lijepe suradnje koju vidi kao plod zajedništva nakon potresa, a riječ je Kulturno-umjetničkom društvu "Bosiljak". I oni su svoje mjesto našli u privremenom bogoslužnom prostoru gdje danas svojim aktivnostima pridonose životu župe.
Mi ne bismo znali kao ljudi biti tako domišljati u pomaganju jedni drugima kao tijekom proteklih pet godina nakon potresa, govori Marina Štrulić. Ističe da su Prigorci vrijedni ljudi, da se Čučerje obnavlja i da mnogi nisu čekali pomoć Države, već su podigli kredite i sami krenuli obavljati svoje kuće. U tome im je puno pomogao Caritas Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatski Caritas te je do zime te godine 50% obitelji uz svoja sredstava i sredstva Caritasa uselilo u svoje domove. Izrazila je i zahvalnost što se Država uključila u obnovu i izgradnju zamjenskih kuća i dodala da se još nekoliko obitelji nalazi u zamjenskim stanovima i čeka povratak u Čučerje.
Šturlić je naglasila kako se kroz međusobno pomaganje i uz zagovor Majke Božje Čučerske vidi živa Crkva. Premda se u prvom trenutku mislilo kako će Čučerje mnogi napustiti, župljanka Šturlić danas svjedoči da tomu nije tako, već da njihova zajednica i brojčano i duhovno raste.
Emisiju Susret u dijalogu možete poslušati u našoj
SLUŠAONICI ili pogledati na Facebook stranici Prvog programa Hrvatskoga radija:
HRT - HR1
