Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i voditelj Hrvatskoga centra za potresno inženjerstvo izv. prof. dr. sc. Josip Atalić obišli su u srijedu 30. listopada u sklopu međunarodne konferencije "Iskustva obnove graditeljske baštine nakon potresa", obnovljene dijelove Zagrebačke katedrale. Inženjer Atalić među ostalim je konstatirao "da je katedrala sada u fazi kada je dovoljno sigurna," izvijestila je HINA.
Zagrebačka katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine, prvostolnica je Zagrebačke nadbiskupije i metropolije te simbol Grada Zagreba.
Obuljen Koržinek i Atalić katedralu na Kaptolu su obišli kao primjer obnove u potresu oštećenih zgrada, zaštićenih kao kulturna dobra.
Inženjer Atalić istaknuo je kako su zaokružili jednu veliku priču s katedralom i povjerenstvom koje smo imali u Ministarstvu kulture. “Sada nam iz svijeta dolaze vrhunski stručnjaci u potresnom inženjerstvu koji će upoznati što smo sve napravili u protekle tri godine, nakon razornog zagrebačkog potresa 2020.,” dodao je. Najavio je kako će poslijepodne na međunarodnoj konferenciji koja se danas i sutra održava u organizaciji Ministarstva kulture i medija RH i Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, raspravljati i interno produbiti teme te prenijeti ta znanja dalje prema inženjerskoj zajednici.
“Osim predstavnika Europske komisije, s nama su danas i kolega iz Švicarske, Portugala te naši inženjeri i predstavnici Ministarstva kulture,” rekao je Atalić te dodao kako su pokušali okupiti sve dionike kojih se ovaj projekt tiče te zaokružiti ovu fazu obnove, podvući crtu i vidjeti kako sva ta znanja implementirati u neke buduće korake.
Sada smo katedralu napravili dovoljno sigurnom
“U projektu obnove Zagrebačke katedrale okupili smo jedan konzorcij najvećih stručnjaka u Hrvatskoj koji kontinuirano prate sve probleme s kojima se suočavamo. Tako da zaista imamo svima što pokazati,” rekao je Atalić.
Ključnim je ocijenio prenošenje znanja na buduće naraštaje. “Bilo bi nezgodno da mi to sad odradimo, a buduće naraštaje ostavimo u problemima u kakvima smo se mi našli,” naglasio je.
“Sada smo katedralu napravili dovoljno sigurnom,” rekao je dodavši kako su skinuli dijelove tornjeva koji su bili nestabilni i koji su mogli ugroziti posjetitelje.
Sanirani su svodovi pa se može reći da je katedrala sada u fazi kada je dovoljno sigurna, a slijedećih godina počet će se vraćati u originalno stanje, izvijestio je inženjer Atalić.
Inženjer Mario Todorić istaknuo je da skela u unutrašnjosti katedrale danas prestaje biti potporni dio svodova, pa će dalje služiti samo za izvedbu radova. Napomenuo je i kako se na tornjevima katedrale mora mijenjati oko desetak metara visine nekvalitetno kamenje. Glavni revident projekta konstrukcijske obnove, Milan Crnogorac, podsjetio je na različita razdoblja obnove Zagrebačke katedrale od njezinih početaka, te ocijenio da su dosadašnji zahvati s umetanjem građe, iznimno nepovoljni za sadašnju građevinsku obnovu.
Na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji koja počinje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, sudjelovat će hrvatski i inozemni stručnjaci koji su sudjelovali u procesu obnove katedrale i druge kulturne baštine. Među sudionicima su predstavnici Međunarodnoga stručnoga savjetodavnog povjerenstva za obnovu graditeljske baštine na području pogođenom potresom, građevinski inženjeri, arhitekti, konzervatori i povjesničari umjetnosti, predstavnici resornih ministarstava i međunarodnih organizacija koje su stručno ili financijski pomagale u procesu obnove - Europska komisija, UNESCO, ALIPH, ICCROM i Svjetska banka.
