Katedrala je jedan od najvažnijih spomenika hrvatske kulturne baštine i objekt koji ima neizmjernu duhovnu vrijednost. Među ostalima, u njezinoj je obnovi angažirana ekipa profesora s Građevinskog fakulteta u Zagrebu koja se s velikom pažnjom i ponosom angažira oko obnove, sada u inicijalnoj fazi. Sama će se obnova izvoditi u nekoliko faza.
Pukotine na zidovima
U ovom se trenutku radi na cjelovitoj ocjeni stanja konstrukcije tako da se provodi snimanje u obliku fotografiranja i videodokumentacije postojećih oštećenja, što se sve dokumentira na nacrtima katedrale koji su prethodno izrađeni.
Pregled južnog tornja
O svemu tome razgovaramo s jedinim od suradnika na projektu, doc. dr. sc. građ. ing. Ivanom Duvnjakom. Istražni radovi obuhvaćaju detaljne preglede oštećenja mehaničkih svojstava svih elemenata konstrukcije, odnosno određivanje slojeva zidova, svodova, lukova, kontrafora i stupova. Navedeno je potrebno napraviti u lađi katedrale i na svakom do zvonika.
Puknuta zatega na južnom brodu
Osim oštećenja na zvonicima, znatnija su oštećenja vidljiva na stropu katedrale u dvama poljima na ulaznom dijelu u ravnini ispred orgulja te u jednom polju u apsidi u ravnini s oltarom. Potrebno je izvidjeti od kojeg materijala izvedeni svi elementi konstrukcije, primjenjujući suvremene metode i opremu, kao i ispitivanja u Laboratoriju za ispitivanje konstrukcije na Građevinskom fakultetu.
Akcelerometar za mjerenje vibracija
U Laboratoriju se provode osnovna ispitivanja mehaničkih svojstava kamena i opeke te napredna ispitivanja potresa za simulaciju stvarnog ponašanja pojedinih elemenata u takvoj situaciji (npr. kontaktni prijenos opterećenja kamenih blokova te sila i sidrenja trnova u kamenu itd.).
Na samoj se lokaciji provodi mjerenje i određivanje dinamičkih parametara konstrukcije (na više od 200 mjernih mjesta) te kao rezultat dobivamo vlastite frekvencije, prigušenja i modalne oblike konstrukcije. Sve je to nužno za izradu što kvalitetnijega numeričkog modela kako bi se provela ocjena trenutačne otpornosti konstrukcije te na istom modelu simulirali ojačanja i nova potresna djelovanja. Također će se detaljno proučiti postojeća dokumentacija, odnosno arhivska građa i elaborati dosadašnje obnove i istražnih radova.
Postavljanje senzora za mjerenje dimaničkih para
I za kraj, spomenut ćemo da su oštećeni vitraji u apsidi, što je zadatak za »umjetnike« u staklu.
Tekst i fotografije: Vlado Petričević, dipl. ing. arh.
Tekst i fotografije objavljeni u travanjskom broju Kane, a preuzeti su uz dopuštenje uredništva.
Kanu potražite u knjižarama Kršćanske sadašnjosti ili u
web knjižari u tiskanom izdanju (13 kn) ili
eIzdanju (10 kn).
