Blažena Djevica Marija tijekom liturgijske godine: Presveto Ime Marijino

12.9.2022.

12. rujna

Presveto Ime Marijino


neobvezatni spomendan
 

Povijesni razvoj

Sukladno duhu i prema smjernicama Drugog vatikanskog sabora koji je težio pojednostavljivanju, rasterećenju liturgijskog kalendara, izbjegavajući dupliciranja, a kako bi se više istaknuo vremenski tijek zadan nedjeljom, blagdan Imena Marijina ne nalazi se u izdanju Misala iz 1969. budući da je smatrano da je njegov sadržaj zapravo već prisutan u slavlju Rođenja [Male Gospe, op. prev.]. Nadalje, ovaj marijanski spomendan pripada i onom nizu novijih marijanskih blagdana koji su se postupno umetali u Rimski misal nakon većih reformi svetog pape Pija V. (+ 1572.), koji je ostavio vrlo malo blagdana koji su svoj izvor imali u pučkoj pobožnosti. Papa Inocent XI. godine 1683. upisao je ovaj blagdan u opći kalendar u spomen na pobjedu nad ondašnjom turskom vojskom. Naime, tada je kralja Ivana Sobjetski, koji je bio na čelu poljske vojske, odbacio oko 200.000 turskih vojnika koji su došli u blizinu Beča. Blagdan je tada upisan na prvu nedjelju nakon 8. rujna te ga se tako stavilo u blisku vezu s Rođenjem kojem je i ovaj blagdan blizak po svom sadržaju. Duhovnost pak tog vremena nije u središte slavlja stavljala nedjelju koja je svoje mjesto prepustila slavlju čiji je izvor bio u pučkoj pobožnosti. Papa Pio X. ovaj blagdan upisuje na fiski datum, 12. rujna. S trećim tipskim izdanjem Rimskog misala (2002.) ovaj blagdan stavljen je na razinu neobvezatnog spomendana.
 

Likovni prikaz spomendana

Za ovaj spomendan, kojeg je ustanovio papa Inocent XI. godine 1683. u znak zahvale za pobjedu nad ondašnjom turskom vojskom kod Beča, može se preuzeti tipologija Orante, Majke Božje zagovornice koja je već prisutna u kompoziciji Deisis ili pak tipologija Milosrdne Djevice gdje pronalazimo i izvor za prikaz Kraljice Krunice, čije je liturgijsko slavlje, baš kao i Ime Marijino, nakon bitke kod Lepanta (1571.), prošireno na cijelu latinsku crkvu. Ime ovog spomendana, utabanog u ciklusu kristoloških slavljla, može nas navesti i na pripovjedne (likovne) cikluse Marijina djetinjstva i života, rasprostranjene u bizantskom svijetu počevši od 11. stoljeća. Međutim, dok se ovi prikazu zadržavaju na prikazima prvih Djevičinih koraka ili pak na prikazima njezinih roditelja, oni ne uključuju ni jedan likovni prikaz povezan s davanjem imena.
 

Liturgijsko slavlje

Misni obrazac
Zbirka misa o Blaženoj Djevici Mariji, str. 73
 
Uvod
Slavlje današnjeg spomendana, Presvetog Imena Marijina, u određenom smislu slično je onome što slavimo na blagdan Marija rođenje kojeg smo proslavili prije nekoliko dana. Slavljem ovog spomendana Bogu Ocu daje se prije svega slava za „Ime Isusovo“, odnosno za osobu njegova Sina i za njegovu moć i poslanje spasenja: „Samo u njegovu imenu je naše spasenje“ (Predslovlje). Slavimo Boga Oca za „Ime Marijino“, odnosno za osobu Majke Kristove i za njezino poslanje u povijesti spasenja. A nama, koji se u životnim poteškoćama povjeravamo imenu Marijinu, neka sada Otac udijeli slasti svoga milosrđa.
 
Molitva vjernika
Braćo i sestre, pomolimo se Ocu po Kristovu imenu, po Djevičinu Sinu. Gospodin Isus obećao je da će nam Otac nebeski dati sve što god budemo tražili u njegovo ime.
 
R. Gospodine, usliši nas.
 
- Bože, sveto je tvoje ime, učinio si velika djela u svojoj poniznoj službenici: pruži svoju ruku i štiti Crkvu, hodočasnicu kroz vrijeme, molimo te.
 
- Bože, sveto je tvoje ime, učinio si velika djela u blaženoj među ženama: pruži svoju ruku svoju i vodi sve one koji upravljaju narodima, molimo te.
 
- Bože, sveto je tvoje ime, učinio si velika djela u službenici svoje Riječi: pruži svoju ruku svoju i utješi bolesne i patnike, molimo te.
 
- Bože, sveto je tvoje ime, učinio si velika djela u onoj koju će svi naraštaji zvati blaženom: pruži svoju ruku i daj da osjetimo tvoju nježnost kada u teškoćama zazovemo presveto ime Marijino, molimo te.
 
Oče ljubavi, koji si nam u Kristu, svome Sinu, dao jedinog posrednika između sebe i ljudi, uvijek živog da nas zagovara, usliši molitvu svoje djece, koja te mole s imenom Marijinim na usnama, udijeli im oproštenje, zaštitu i mir. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.



Tekstovi, čiji će prijevodi biti ovdje dostupni, objavljivani su tijekom 2005. i 2006. u Rivista di Pastorale Liturgica, a kasnije su skupljeni u knjižicu s naslovom „Maria nell`anno liturgico“ koju su uredili Raffaela D`Este, Daniele Piazzi, Patrizio Rota Scalabrini i Silvano Sirboni.

Prijevod objavljujemo uz pismenu suglasnost izdavača Queriniana, Brescia (Italija) isključivo za Internet stranice Zagrebačke nadbiskupije.

vlč. mr. Tomislav Hačko

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr