Kao što je bio slučaj i u prethodnom odgovoru, odgovor na ovo pitanje također tražimo i nalazimo u Svetom pismu, u Knjizi mudrosti (pogl. 1 i 2) koja započinje govorom o traženju Boga i otklonu od grijeha. U središte tog sadržaja Knjiga mudrosti predstavlja pravednika u čijem se opisu prepoznaje Spasitelj - Isus Krist (usp. 2, 12-20).
S druge strane Spasitelja stoji zabluda bezbožnika koje zasljepljuje njihova zloća, „ne znaju tajna Božjih“, „ne očekuju nagradu za svetost“, „ne vjeruju u naknadnu čistim dušama“ (usp.
Mudr 2,21-22). U nastavku pak čitamo:
„Jer je Bog stvorio čovjeka za neraspadljivost i učinio ga na sliku svoje besmrtnosti. A đavlovom je zavišću došla smrt u svijet i nju će iskusiti oni koji njemu pripadaju“ (2,23-24).
Dakle, ne samo da je u svijet đavolovom zavišću u svijet došla smrt već i stvarnost grijeha čija bit se čita u potpunom odricanju od Boga:
„I nasta rat na nebu: Mihael i njegovi anđeli zarate se sa Zmajem. Zmaj uđe u rat i anđeli njegovi, ali ne nadvlada. I ne bijaše im više mjesta na nebu. (…) I razgnjevi se Zmaj na Ženu pa ode i zarati se s ostatkom njezina potomstva, s onima što čuvaju Božje zapovijedi i drže svjedočanstvo Isusovo“ (Otk 12, 7-8.17).
