Blažena Djevica Marija tijekom liturgijske godine: Blažena Djevica Marija, Majka Crkve

4.6.2022.


 

ponedjeljak nakon Duhova

Blažena Djevica Marija, Majka Crkve

blagdan

Povijesni razvoj

Po završetku III. sjednice Drugog vatikanskog sabora, 21. studenoga 1964., papa Pavao VI. u misnom slavlju izjavio je da je presveta Marija „Majka Crkve“, tj. svega kršćanskog naroda, i vjernika i pastira, koji je nazivaju ljubljenom majkom i odredio da „ovim slatkim imenom već sada sav kršćanski narod još više časti Bogorodicu. Otada su mnoge krajevne Crkve i redovničke zajednice počele Blaženu Djevicu štovati kao Majku Crkve. Godine 1974., da bi se poduprla marijanska slavlja svete godine pomirenja (1975.) napisan je i poseban misni obrazac koji je kasnije uvršten u Rimski misal (usp. Zbirka misa o Blaženoj Djevici Mariji, 86).

Vrijedno je u ovom kontekstu i naglasiti kako je na molbu naše Biskupske konferencije „Sveti zbor za sakramente i božanski kult, br. CD 325/79 od 5. ožujka 1979. prema posebnoj ovlasti Sv. Oca Ivana Pavla II. odobrio za cijelo područje Jugoslavije posebnim blagdanom čašćenje Blažene Djevice Marije kao Majke Crkve. Taj će se blagdan slaviti počevši od ove godine u ponedjeljak poslije blagdana Duhova“ (usp. Službeni vjesnik nadbiskupije zagrebačke, 3/1979, 112).

Papa Franjo 2021. godine uvrstio je današnji spomendan kao obavezan u crkveni kalendar.

Likovni prikaz

Blažene Djevice Marije, Majke Crkve, prikazana je ili u molitvi s apostolima na dan Pedesetnice ili kao ona koja širi svoj plašt nad ljude koji se pod njim pronalaze zaštitu. Ovaj potonji prikaz bio je posebno popularan na području današnje Italije od 13. do 16. stoljeća. Također, ovaj prikaz Blažene Djevice koristi se i kako bi se prikazala i kao Majka od milosrđa. Obično Djevica  stoji u sredini, anđeli drže rašireni ogrtač, a ponekad u rukama drži dijete Isusa. Ljudi s lijeve i desne strane kleče ispod njezina plašta, a često predstavljaju različite slojeve društva ili zvanja ili lokalno stanovništvo. Ovakav likovni prikaz Blažene Djevice često su naručivale  ili određene obitelji ili bratovštine, cehovi ili samostani.

Liturgijsko slavlje

Uvod
Slaveći danas Mariju, Majku Crkve prisjećamo se i četiri važna trenutka povijesti spasenja: utjelovljenja, u kojem je Blažena Djevica primila  Sina Božjega i u njemu njegovala početke Crkve; muke, u kojem nam je Sin Božji postavio Mariju i za našu Majku; izlijevanja Duha Svetoga na dan Pedesetnice, kada se Marija ističe kao uzor Crkve moliteljice; i uznesenja, trenutka u kojem sveta Marija, uznesena u nebesku slavu, majčinski ljubi Crkvu koja putuje prema domovini, dok ne svane slavni dan dolaska Gospodnjega.

Molitva vjernika
[Božanski časoslov II, str. 1392]

Boga Oca, zagovorom Blažene Djevice, Majke Crkve, ponizno molimo:

R. Pogledaj na milosti punu i usliši nas.

- Bože, izvoditelju čudesnih djela, ti si bezgrešnu Djevicu Mariju tijelom i dušom učinio sudionicom Kristove slave: upravi toj slavi i srca svojih vjernika.

- Mariju si nam za Majku dao; pa daj da njezin zagovor iscijeli naše boli, utješi žalosne, oprosti grešnicima: a svima nama daj spasenje i mir.

- Mariju si milošću ispunio: daj da svi budemo radosni što nam ti obilje milosti dade.

- Nek Crkva tvoja u ljubavi bude jedno srce i jedna duša: a vjernici nek ustraju jednodušni u molitvi s Marijom, Isusovom Majkom.

- Mariju si na nebu okrunio za kraljicu: daj da se pokojni u kraljevstvu tvome zauvijek raduju sa svetima tvojim.

Gospodine, daj da tvoja Crkva, promatrajući Blaženu Djevicu, plamti žarom vjere, utvrđuje se u ljubavi i jača nadom buduće slave. Po Kristu Gospodinu našem.

Otpust
Ljubeći jedni druge, idite u miru.

vlč. Tomislav Hačko

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr