U Dekretu Apostolske pokorničarne od 13. svibnja 2024. objavljeni su uvjeti pod kojima se može zadobiti oprost tijekom Jubilejske godine, a „želja za dobivanjem oprosta promatra se kao dar milosti specifičan za svaku Svetu godinu“.
Tako se uz redovite uvjete za postizanje oprosta (otklon od grijeha, sveta ispovijed, sveta pričest, molitva na nakanu Svetoga Oca), oprost tijekom ove Svete godine može postići i pobožnim pohodom svetom mjestu, odnosno prema bilo kojem jubilarnom mjestu, Rimu, Svetoj Zemlji, katedrali „
ili drugim crkvama i svetim mjestima koje odredi mjesni ordinarij“.
Prigodom toga pobožnog pohoda vjernici mogu moliti ili pobožnost Križnoga puta ili krunicu ili himan
Akathistos.
Himan Akathistos
Iako nepoznatog porijekla, kako se navodi u „Direktoriju o pučkoj pobožnosti i liturgiji“ (br. 207):
„časni himan Majci Božjoj, zvan Akathistos — ili 'pjevan stojeći' — predstavlja jedan od najuzvišenijih i najslavnijih izražaja marijanske pobožnosti bizantske predaje. Književno ieološko remek-djelo u molitveni oblik stapa ono što je Crkva prvih stoljeća sveopćom suglasnošću vjerovala o Manji. Vrela nadahnuća ovoga himna jesu: Sveto pismo, nauk definiran u ekumenskim koncilima u Niceji (325.), Efezu (431.) i Kalcedonu (451.), promišljanje istočnih Otaca 4. i 5. stoljeća. Svečano slavljen u istočnoj liturgijskoj godini Pete korizmene subote, Akathistos se — osim toga pjeva u mnogim drugim prigodama i preporučen je pobožnosti klera, monaha i vjernika.
U novije vrijeme, taj se himan veoma raširio i u zajednicama i među vjernicima latinskoga obreda. Njegovu upoznavanju najviše su pridonijela neka svečana marijanska slavlja u Rimu u prisutnosti Svetoga Oca i sa znakovitim crkvenim odjekom. Taj prastari himan, zreo plod najstarije predaje nepodijeljene Crkve u čast Djevice Marije, poziv je i zaziv za jedinstvo kršćana pod vodstvom Majke Gospodinove: 'Toliko bogatstvo pohvala, skupljeno u različitim oblicima velike predaje Crkve, moglo bi nam pomoći da sve učinimo kako bi ona — Crkva — mogla opet disati obim plućima: Istoka i Zapada.“
Također, govoreći o svečanim marijanskim slavljima u Rimu, navedeni „Direktorij“ naglašava kako je
„pjesmom Akathistos u bazilici Svete Marije Velike u Rimu, 7. lipnja 1981., učinjena je spomen-obljetnica Prvoga carigradskog (381.) i Efeškoga koncila (431.). Himan je odjekivao i prigodom 450 obljetnice ukazanja Blažene Djevice Guadalupske u Meksiku, 10.—12. prosinca 1981. Tijekom Marijanske godine, 25. prosinca 1988., u bazilici Svete Marije ponad Minervina hrama, Ivan Pavao II. predsjedao je matutinu s Akathistosom, u bizantsko-slavenskome obredu. Spomenut izričito u Buli Incarnationis Mysterium (Otajstvo Utjelovljenja) među jubilarnim činima za oprost u Svetoj godini, Akathistos — pjevan na grčkome, staroslavenskome, mađarskome, ukrajinskome, rumunjskome i arapskome — bio je razlogom svečanoga slavlja, koje je, 8. prosinca 2000., u bazilici Svete Marije Velike u Rimu predvodio Papa, uz sudjelovanje predstavnika različitih bizantsko-katoličkih Crkava."
Kako je i objasnio u svom
članku „Izmolite danas Akatist Presvetoj Bogorodici - biser bizantske liturgije kojeg je preporučivao Ivan Pavao II.“ Livio Marijan,
„u njemu neprestano odjekuje anđeoski pozdrav Bogorodici: χαῖρε (Raduj se! Ili Zdravo!). Akatist se sastoji od rukoveta kratkih pjesama kondaka i ikosa. Kondak (grč. κοντάκιον) je kratka nerimovana i nestrofirana liturgijska pjesma dogmatskog, otajstvenog, biblijskog ili slavljeničkog sadržaja, koji najčešće završava poklikom (npr. Aleluja! ili: Gospode, slava tebi!). Kondak redovito ima i svoj ikos (grč. οἶκος) koji razvija temu kondaka, a ima svoj uvodni dio i više zaziva te završava najčešće istim poklikom kao i kondak. Prema Akatistu presvetoj Bogorodici po istom su obliku nastajali i drugi akatisti posvećeni Kristu, svecima i blagdanima. Struktura je uvijek ista: 12 kondaka s pratećim ikosima te završna molitva“.
Molitve istočnih Crkava obdarene oprostima
Uz himan
Akthistos,
Priručnik o oprostima donosi i druge molitve istočnih Crkva koje su obdarene oprostima (br. 23 §2), a podjeljuje se „vjerniku koji prema vremenu i okolnostima pobožno izmoli bilo koju od sljedećih molitva“:
- Molitvu zahvale za Crkvu
- Večernju molitvu
- Molitvu za pokojne
- Molitvu svetišta
- Molitvu Lakhu Mara (Tebi, Gospodaru svega svijeta)
- Molitvu kada
- Pohvale Mariji
- Molitvu za oproštenje grijeha
- Molitvu za nasljedovanje Krista
- Molitvu za Crkvu
- Molitvu na izlasku iz crkve nakon liturgije
- Molitvu za pokojne u Liturgiji svetoga Jakova
Preuzimanja:
vlč. Tomislav Hačko
* dobrotom i dopuštenjem izdavačke kuće „Verbum“
Korisne poveznice
