Novo izdanje (2025.) uključuje
Večernju Velike srijede i
Službu čitanja Velikog četvrtka iz
Časoslova rimskog obreda, kao i
Jeremijine tužaljke.
Liturgijom časova izvršava se posvećenje čovjeka i čašćenje Boga. Njome se uspostavlja takva izmjena ili dijalog između Boga i ljudi da Bog govori svojem puku…, a puk sa svoje strane odgovara pjevanjem i molitvom Bogu. Liturgija časova treba postati vlastita molitva svakoga tko u njoj sudjeluje te izvor pobožnosti i hranom osobne molitve i apostolskog djelovanja. Zato je treba vršiti dostojno, pažljivo i pobožno, da srce bude u skladu s ustima, duša s glasom.
Tužaljke, prema latinskom
Lamentacije, sadržavaju pet malih elegija koje pjevaju o propasti Jeruzalema, razaranju Hrama i kobi izabranog naroda 587. Židovska i kršćanska tradicija pripisuju ih Jeremiji. Svih pet
Tužaljki prodahnute su dubokom boli, tugom, kajanjem, ali i nepokolebljivom nadom da Gospodin neće zauvijek ostaviti svoj narod. Pjevale su se u liturgiji narodne žalosti na spomendan razaranja Hrama. U kršćanskoj liturgiji pjevaju se u dane muke Isusove - na Veliki četvrtak, petak i subotu.
U ovom izdanju, melodija za prvo čitanje iz poslanice Hebrejima i drugo čitanje iz homilije na Uskrs svetoga Melitona sardijskoga biskupa iz tradicionalnoga je crkvenoga pučkog pjevanja splitske prvostolnice.
Tužaljke Jeremije proroka usklađene su s hrvatskim prijevodom
Biblije u izdanju
Kršćanske sadašnjosti i prema arhivskom primjerku sačuvanom u arhivu zagrebačke prvostolnice, koji je na latinskom jeziku bez mjesta i godine izdanja, i tako su se desetljećima pjevale na latinskom jeziku u zagrebačkoj prvostolnici.
Kršćanska sadašnjost
