Pastoral

Crkva uči da je krunica ili Djevičin psaltir jedna od najizvrsnijih molitava Majci Gospodinovoj, a Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji naglašava (br. 199) da u nekim prigodama moljenje krunice može poprimiti slavljenički ton:  

Molitva otajstava krunice tijekom liturgijske godine
 

Isti Direktorij (br. 200), govoreći o običaju da se određenim danima u tjednu pridružuju određena otajstva (ponedjeljkom radosna otajstva; utorkom i petkom žalosna; srijedom, subotom i nedjeljom slavna; četvrtkom otajstva svjetla) piše kako

ta podjela, ako se strogo poštuje, može ponekad stvoriti prostor suprotstavljenosti između sadržaja otajstva i liturgijskog sadržaja dana. Dostatno je sjetiti se moljenja žalosnih otajstava na Božić koji bi pao u petak. U tim slučajevima može se smatrati da liturgijsko obilježje određenog dana prevlada nad mjestom dana u tjednu; isto tako da ne bude strano naravi krunice, u posebnim danima liturgijske godine, izvršiti pripadne zamjene otajstava, koje omogućuju dodatno usklađivanje pobožne vježbe s liturgijskim slavljem.

Time Crkva zapravo preporuča da se razmatraju:

• tijekom korizmenog vremena i Vazmenog trodnevlja žalosna otajstva (od Pepelnice do uskrsnog bdijenja na Veliku subotu)
• tijekom božićnog vremena (od Badnjaka do blagdana Krštenja Gospodinova) radosna otajstva i otajstva svjetla
• tijekom uskrsnog vremena (od uskrsnog bdijenja na Veliku subotu do svetkovine Duhova) slavna otajstva i otajstva svjetla

U danima vremena „kroz godinu“ može se slijediti raspored razmatranja otajstava po danima kako je prethodno bilo opisano.
 

Klauzula (umetak) u posebnim prigodama

Kako bi ova pobožnost krunice još više pogodovala razmatranju,

više puta su pastiri i stručnjaci predlagali da se oživi korištenje tzv. klauzule, umetka, prema drevnome ustrojstvu krunice, koji uostalom nije nikada posvema nestao. Klauzula, koja se dobro usklađuje s opetujućom i razmatrajućom naravi krunice, sastoji se od odnosne rečenice koja slijedi ime Isus i priziva najavljeno otajstvo. Ispravna klauzula, određena za svaku desetku, kratka u izričaju te usklađena sa Svetim pismom i liturgijom, može biti prava pomoć za meditativno moljenje svete krunice.

Imajući ispred sebe činjenicu da klauzula bude kratka u izričaju te usklađena sa Svetim pismom i liturgijom, u nekim posebnim prigodama može se dodati i posebna klauzula, na primjer:
 

• dok se moli krunica s nakanom za mir: …Isus, koji nam daruje mir
• dok se moli krunica za duše u čistilištu: …Isus, koji neka se smiluje dušama u Čistilištu

 
Također, hvalevrijedan je običaj i da se prije sprovodnih obreda izmoli u dvorani za ispraćaj krunica za pokojnika. U toj prigodi, iza Isusova imena može se dodati zaziv: …Isus, koji neka mu/joj daruje pokoj vječni.
 
Kako moliti krunicu?
Način na koji moliti krunicu opisan je na ovoj poveznici.